Vlada Crne Gore usvojila je večeras na elektronskoj sjednici amandmane na predlog rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici ("Međunarodni dan sjećanja i pomena genocida u Srebrenici 1995"), saznaju "Vijesti".
U prvom amandmanu, kako su "Vijesti" objavile prošle sedmice, piše: "... Ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini". U drugom se navodi: "Potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama".
"Vijestima" je iz više izvora iz Vlade potvrđeno da je potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić izdvojio mišljenje, a da ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković nije glasao.
Joković je lider, a Šćekić potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP).
U predlogu Vladine informacija o amandmanima, u koju su "Vijesti" imale uvid, piše da Crna Gora kao država koja gaji kulturu sjećanja i održava dobrosusjedske odnose, pokazuje "poseban senzibilitet prema onim temama koje su od važnosti za suživot, saradnju i pomirenje u regionu". U tom kontekstu, kako se navodi, od vitalnog je značaja da se, po pitanju predložene rezolucije, izbjegnu svi nesporazumi, nerazumijevanja i politizacija njenog teksta, "odnosno da se očuvaju njene civilizacijske namjere, ne ostavljajući mjesta dilemama i pogrešnim interpretacijama".
"Uzimajući u obzir diskusiju koja se povodom predloga rezolucije povela u sjedištu Ujedinjenih nacija, kao i u Crnoj Gori, ali i u regionu, potrebno je zauzeti pomiriteljski i prijateljski stav, tako što bi se dopunom teksta predloga rezolucije otklonile sve sumnje u mogućnosti njene navodne zloupotrebe. S tim u vezi, preporučljivo je da tekst predloga rezolucije sadrži i dvije, adekvatno definisane i pozicionirane, amandmanske formulacije, kojima će se nedvosmisleno potcrtati da je krivica za zločin genocida individualna, te da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi. Takođe, uputno je ukazati i na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini", piše u predlogu informacije.
U njemu stoji i da se predlaže da Vlada zaduži Ministarstvo vanjskih poslova da navedene sugestije formuliše i na adekvatan način ih uputi predlagačima rezolucije.
Predlogom koji su inicirale Njemačka i Ruanda traži se da se 11. jul proglasi za međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Glasanje u Skupštini Ujedinjenih nacija trebalo je da bude 2. maja, ali je odgođeno. Novi termin glasanja još nije utvrđen.
Na večerašnjoj elektronskoj sjednici Vlade nije bilo rasprave o predlogu rezolucije.
Bonus video:
