Pad Berlinskog zida 1989. godine bio je simbol istorijskih promjena, ali i velikih očekivanja, koja se, gledajući iz današnje perspektive, nijesu ostvarila, ocijenjeno je na panel diskusiji "Trideset godina od pada Berlinskog zida".
Tokom panel diskusije ambasadori nekoliko stranih zemalja u Crnoj Gori iznijeli su svoje viđenje trenutka kada je došlo do tog značajnog istorijskog događaja i rezultate nakon 30 godina.
Ambasador Poljske Artur Dmohovski je kazao da je 1989. bila godina kada se Evropa zapravo rodila sa svim promjenama koje su nastupile u narednih 30 godina.
"Centralna Evropa je počela da se mijenja. Mi smo počeli put ka EU, ka NATO-u. Za moju generaciju 1989.godina ostaje najvažniji istorijski događaj koji smo doživjeli. U našim sjećanjima i dalje živi. Mi zapravo dijelimo naš život prije 89. i poslije", kazao je Dmohovski.
Ambasador Njemačke Robert Veber je kazao da koliko god su Njemci bili srećni zbog ujedinjenja, susjedi sa istoka i zapada i tadašnjeg Sovjetskog Saveza su drugačije gledali na to, jer je postojala priča o tome šta je
značilo ujedinjenje Njemačke u geopolitičkom smislu.
“Njemačka je u to vrijeme bila snažan član EU i bilo je važno i za SAD da vide neki novi razvoj u Evropi, da to više nije ona stara Evropa koja teži za moći, već da ima jedan novi stav”, ocijenio je Veber.
On je ocijenio da je pad Berlinskog zida promijenio kurs istorije ali i živote mnogih građana.
Ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov je kazao da je pad Berlinskog zida jedan od ključnih događaja u istoriji evropskog kontinenta.
"Rušenje zida je bio emotivni događaj koji je povezan sa velikim promjenama koje su se desile u Evropi krajem 80-ih i 90-ih godina. Ove promjene napravile su osnovu za mnoga očekivanja među ljudima u smislu stvaranja nove, mirne, prosperitetne Evrope bez linija koje bi je dijelile. Gledajući iz današnje perspektive, mogu reći da se, nažalost, nisu sva ova očekivanja ostvarila", kazao je Maslenikov.
On je kazao da mir i bezbjednost u Evropi treba da budu jedinstveni i nepodjeljivi, navodeći da Rusija u svojoj politici i dalje teži ovom principu.
"I nadamo se recipročnom pristupu od naših partnera", kazao je Maslenikov.
Ambasador Mađarske Jožef Neđeši je kazao da je događaj “Panevropski piknik”ubrzao pad Berlinskog zida i demokratsku transformaciju istočne Evrope.
Tokom "Panevropskog piknika" u ljeto 1989. godine nekoliko stotina građana istočne Njemačke je prebjeglo u Austriju jer su im to dozvolili mađarski graničari.
"Danas, nekoliko umjetničkih djela nas podsjećaju na istorijske događaje koji su se odigrali u Mađarskoj u to vrijeme", kazao je Neđeši.
Ambasadorka Francuske Kristin Tudik podsjetila je da su se mladi Francuzi, proslavljajući pad Berlinskog zida, okupili na trgu Bastilja.
"Moja generacija je tada shvatila da je stari svijet ostao iza nas", kazala je Tudik.
Panel diskusiju organizovali su Ambasada Njemačke u Podgorici, Crnogorska panevropska unija i EU info centar.
Tudik: Makron je dijelom odgovoran za "ne", ali nije u tome sam
Ambasadorka Francuske Kristin Tudik je kazala da se zaboravlja da odluku o stopiranju pristupnih pregovora Sjeverne Makeodnije i Albanije sa EU nije donijela samo Francuska, već da je podržavaju i druge zemlje.
"Mnogi su nakon onog "ne" na evropskom Savjetu, rekli da je bolje "ne" nego loša odluka. Ne radi se o trci i političkim igrama, već je važan kvalitet pregovora. Francuski predsjednik Emanuel Makron je dijelom odgovoran za ovo "ne", ali nije u tome sam. On ponavlja da je Balkan sastavni dio Evrope u kojoj ima prepoznatljivo mjesto i da bi u okviru EU, birokratija trebalo da ustupi mjesto strategiji i političkoj viziji", kazala je Tudik.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je kazala da je optimistična da će Crna Gora kao i druge države Zapadnog Balkana dijeliti prosperitet, jer evropska zajednica i NATO, čiji je dio i SAD, pružaju bezbjednost i mogućnost koja će omogućiti ovim državama da investiraju u sebe, svoju djecu i svoju budućnost.
“To jeste perspektiva koja je puna nade”, kazala je Rajzing Rajnke.
Bonus video:
