Konjević: Predlog budžeta je još jedna prevara DPS-a
"Mjera koja će najviše pogoditi srednji, najsiromašniji sloj jeste povećanje akciza na gorivo. Doći će do fiksnog povećanja akcize na gorivo u iznosu od 90 eura na 1.000 litara", kazao je između ostalog Konjević
Predlogom budžeta za 2017. godinu radi se o još jednoj prevari građana Crne Gore od strane DPS-a, imajući u vidu da u svojim izbornim programima nijesu nigdje spominjali ovako restriktivnu mjeru, saopštio je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik SDP Raško Konjević, saopšteno je iz te partije.
Konjević ističe da se ključne mjere štednje odnose na najugroženije stanovništvo, najviše će biti pogođen srednji sloj.
''Podsjetiću vas da makar dvije trećine zaposlenih u Crnoj Gori prima platu oko ili ispod prosječne zarade. A ta plata je ispod onoga što je cijena potrošačke korpe. Takođe, mjera koja će najviše pogoditi srednji, najsiromašniji sloj jeste povećanje akciza na gorivo. Doći će do fiksnog povećanja akcize na gorivo u iznosu od 90 eura na 1.000 litara. Ovo će se značajno odraziti na sva domaćinstva u Crnoj Gori. Mogu misliti kako će se to odraziti na stanovništvo koje nema posao", dodao je Konjević.
Po njegovim riječima, nijedna Vladina mjera, i to je apsolutno nepravedno i socijalno neodgovorno, ne odnosi se na dodatno oporezivanje kapitala, a Vlada u svojim tekstovima nije ni razmatrala oporezivanje, pa je po mišljenju Konjevića ovo svakako jedan od modela gdje bi se zaštitio srednji sloj.
''Nasuprot tome, logika je sljedeća, uzimate od onih koji imaju najmanje , a oni koji imaju više njih će država tretirati u privilegovanom položaju. Najporaznija činjenica je podatak da će se od 700 miliona poreskog duga, koji je u protekle četiri godine porastao u iznosu od 160 do 170 miliona, naplatiti svega 12 miliona. U odnosu na nacrt zakona o reprogramu poreskog potraživanja koji je bio na javnoj raspravi ublažen je jedan od njegovih najznačajnijih djelova, a to je da ukoliko neko ne bude plaćao uredno rate u narednih pet godina, protiv te kompanije koja je dio reprograma, biće pokrenut stečaj. Te mjere su izbrisane iz nacrta zakona. Danas ih nemate nego ostavljate nadležnim državnim organima , u ovom slučaju Poreskoj upravi da na jedan diskrecioni i najčešće politički način opredjeljuje gdje će pokrenuti stečaj. Imamo primjer gdje je pokrenut stečaj kod poreskog dužnika ''Radoje Dakić'' gdje su se uslovi za taj stečaj stvorili prije više godina, a da se zakon jednako ne primjenjuje jer protiv drugih kompanija, koje su takođe veliki poreski dužnici, Poreska uprava nije pokrenula stečaj. Postavlja se pitanje da li zakon važi za sva pravna lica ili samo za ona pravna lica za koja se opredijeli poreska uprava?", rekao je Konjević.
Konjević ke kazao i da će se crnogorski građani u periodu od 2017- 2021 godine zadužiti za nekih dvije milijarde eura samo da bi se finansirale obaveze iz prethodnih zaduživanja.
"Tako će u 2017 godini zaduženje iznositi 220 miliona, 2018 godine 146 miliona, 2019 502 miliona, 2020- 743 miliona. Da ne govorimo kolike će kamate biti. 2017 ćemo plaćati 95 miliona samo za kamate. Da ne govorimo o socijalnim izdacima. Dakle, 16 miliona eura se želi uštedjeti na majke, a kamatu plaćamo 95 miliona. U narednoj godini kamatu plaćamo 88 miliona, u 2019- 96 miliona, u 2020oj – 84 miliona, u 2021 – 81 milion. Zašto od 700 miliona eura poreskog duga koji akumuliran u proteklih 7 do 10 godina Vlada smatra da u 2017oj može naplatiti 12 miliona.?'', rekao je Konjević.
On je rekao i da je preko 60 privrednih subjekata dužno preko pola miliona eura za poreze i doprinose.
"Ukupan iznos tih subjekata je preko 120 miliona eura. Dug za porez na promet nepokretnosti u proteklih 10 godina u Crne Gore je 45 miliona eura. Crna Gora je zbog ovakve ekonomske politike koja se bazirala samo na rasprodaji narodne imovine i izdavanju garancija za propale investitore platila preko 200 miliona eura garancije u proteklih nekoliko godina. Ne treba nam veliko ekonomsko znanje kako bi zaključili dokle je pogrešna ekonomska politika dovela građane Crne Gore. Dovela ih je na rub egzistencije i sada se spas traži kroz neprimjenu zakona za dječije dodatke , neusklađivanje minulog rada za ljude koji su radili po 10, 20 ili 30 godina. Ni ova ni prethodna Vlada nije utvrdila elementarnu odgovornost bilo bilo koga u državnoj administraciji ko je svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinio da građani CG plate 10 miliona eura’’ zaključio je Konjević.
( Vijesti online )