Porodično nasilje u Pljevljima: Među žrtvama 31 žena, 12 muškaraca i četvoro djece
“Ekonomska situacija povezana sa alkoholizomom utiče na pojavu nasilja. U posljednje vrijeme imamo slučajeva porodičnog nasilja među intelektualcima i dobro stituiranim porodicama. Ono se mnogo češće prikriva nego ovo u siromašnijim porodicama“
Centar za socijalni rad u Pljevljima registrovao je 47 prijava porodičnog nasilja zaključno sa avgustom, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu.
Direktorica Centra Branka Danilović kazala je da je 31 žena bila žrtva nasilja.
U 12 slučajeva žrtve nasilja su bili muškarci, a četiri prijave odnosile su se na nasilje nad djecom.
“Broj prijava je povećan u odnosu na prošlu godinu. U 2017. godini imali smo ukupno 66 prijava porodičnog nasilja“.
Ona kaže da Centar preduzima sve neophodne mjere na pružanju pomoći, osnaživanju i zaštiti žrtava i ekonomskog jačanja porodica u kojima se desilo nasilje.
Danilovićeva ističe da je ekonomska situacija jedan od najčešćih uzroka pojave nasilja.
“Ekonomska situacija povezana sa alkoholizomom utiče na pojavu nasilja. U posljednje vrijeme imamo slučajeva porodičnog nasilja među intelektualcima i dobro stituiranim porodicama. Ono se mnogo češće prikriva nego ovo u siromašnijim porodicama“.
Danilovićeva kaže da žene najčešće trpe da ne bi narušili ugled porodici i djeci.
“Često se dešava da u nekim slučajevima žene povuku prijavu plašeći se za djecu i novog nasilja“.
Ističe da je Centar organizovao 24-satno dežurstvo socijalnog radnika koji reaguje odmah nakon što se prijavi nasilje.
“Zajedno sa policijom odmah reagujemo, uzimamo izjavu, pozivamo stranku da dođe. Imamo ekonomsko finansijsku i psihijatrijsku službu, dva psihologa, socijalnog radnika koji pomažu žrtvi na rješavanju njenog položaja u porodici, prije svega na rješavanju njenog materijalnog položaja. Imamo dosta dobre zakonodavne i institucionalne okvire, ali na poboljšanju položaja žrtava nasilja važno je da se sve institucije udruže. Mi imamo multidisciplinarni tim, a čine ga, pored radnika Centra, policija, tužilaštvo, sudstvo, zdravstvo, rukovodioci firmi u kojima neka od žrtava nasilja radi. Svi zajedno nastojimo da zajednički pomognemo žrtvi. Veoma je važno da prijavimo nasilje jer neprijavljivanje nasilja je učestvovanje u njemu“.
Danilovićeva je ocijenila da su kazne za nasilnike blage i da se obično kažnjavaju novčano, što za posljedicu ima ponavljanje nasilja.
( Goran Malidžan )