Analiza problema u zdravstvu: Oprema zastarjela, menadžeri ne znaju dovoljno...
U programu sanacije piše da su plate zdravstvenim radnicima niske, što dovodi do nedovoljne satisfakcije. Problem je i zastarjela oprema
Do nagomilanih problema u zdravstvu je doveo nedovoljan nivo znanja menadžera i zastarjela oprema, ali i to što ne postoji sistemski pristup u rješavanju problema.
To piše u Programu sanacije finansija zdravstvenog sistema, koji je ovog mjeseca sačinio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO), a juče usvojila Vlada.
Analiza je pokazala da su najčešći problemi finansijske prirode, ali da postoje brojne slabosti u organizaciji. Plaćanje bolničkih usluga vrši se na neadekvatan način, zarade zdravstvenih radnika su niske, što za posljedicu ima nedovoljnu profesionalnu satisfakciju i motivaciju. U dokumentu piše da raste potrošnja ljekova i ne postoji nacionalna politika ljekova, kao i adekvatna kontrola i zastupljenost kontrole i procjene kvaliteta rada.
“...Budžet nije, što je i normalno, uvijek mogao da pokrije sve potrebe i obaveze, tako da je svaka nova poslovna godina počinjala dugom i u svakoj je zbog neusaglašenosti potrošnje sa planiranim sredstvima nastajao novi dug, koji je dovodio do rasta dužničke piramide”, piše u dokumentu.
Rebalansom budžeta za 2016. godinu u iznosu od 47,3 miliona eura, sedam je opredijeljeno za zarade zaposlenih, zbog primjene novog Granskog kolektivnog ugovora, a ostatak za pokriće tekućih troškova i izmirivanje dugova FZO i javnih zdravstvenih ustanova.
Analiza FZO pokazuje da je budžet u svakoj godini utvrđen u iznosu koji je značajno niži u odnosu na zahtijevana sredstva, a izuzetak je bila 2015. godina.
Navodi se da rashodi u zdravstvu od 2010. godine nijesu bili niži od 176 miliona, a budžet nikada veći od 171 milion, što je dovelo do kumuliranja dugova.
Kao jedan od uzroka problematike finansiranja zdravstva i dugova, navodi se i proširivanje Osnovne liste ljekova i prava osiguranika u posljednjih šest godina.
U FZO, na čijem je čelu Sead Čirgić (SD), tvrde da je do dugova, između ostalog, došlo i zbog otvaranja Zavoda za transfuziju krvi i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Analiza pokazuje da su prihodi FZO smanjeni kada je 2010. godine donesen zakon, po kojem je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na neto penzije smanjena sa 19 na jedan odsto.
Zdravstveni sistem raspolaže sa 8.000 zaposlenih, od kojih 77 odsto čine medicinski radnici.
Navodi se da su “kadrovski resursi na zadovoljavajućem nivou, ukupno posmatrano, ali da postoji deficit kadra u pojedinim granama medicine i neadekvatna geografska distribuiranost”.
“Imamo 2.414 postelja, ili 3,89 na 1.000 stanovnika. Iskorišćenost je 76 odsto i nije zadovoljavajuća. Prema evropskim standardima iznosi oko 85. Bolnička djelatnost je skupa i to se odražava na troškove i racionalnost...”, pokazuje dokument.
U programu piše da u Crnoj Gori ima malih područja gdje nije racionalno održavati zdravstvene kapacitete, ali se mora obezbijediti dostupnost zdravstvene zaštite.
FZO predlaže da se sredstva realnije planiraju i ispostavi nacionalna politika ljekova. To podrazumijeva izradu nove liste ljekova, uvođenje doplatne liste i izradu farmakoterapijskih protokola. Neophodno je, tvrde, sredstva za finansiranje skupih ljekova planirati izvan sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, smanjiti liste čekanja, povećati ulaganje u objekte.
U dokumentu piše da ljekare “treba motivisati kroz povećanje zarada i omogućavanje dopunskog rada”.
Kao mogući dodatni izvori prihoda pominju se akcize na duvan, alkohol i druge štetne proizvode, preusmjeravanje dijela premije obaveznog osuguranja od automobilske odgovornosti za zdravstveno osiguranje.
Po uzoru na zemlje iz regiona, iz boravišne takse na nivou opština dio sredstava bi se mogao opredijeliti za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Građani od 2010. dali oko 69 miliona za dugove u zdravstvu
Analiza pokazuje da su građani za dugove u zdravstvu od 2010. do rebalansa ovogodišnjeg budžeta izdvojili oko 69 miliona eura.
Tokom 2010. godine zaključkom Vlade izmireni su dugovi u iznosu od 14,8 miliona, a naredne oko 10,7 godina.
U 2014. iz budžeta je preusmjereno dodatnih 1.250.763 eura za dugove ustanova za električnu energiju, da bi godinu kasnije bilo izdvojeno i dodatnih 36 miliona eura za nagomilane dugove.
U ovoj godini Vlada je iz budžeta izdvojila i dodatnih devet miliona iz budžeta.
( Ana Komatina )