Znate li da vas je država prisluškivala?

Koliko puta vam se dogodilo da vam sagovornik sa kojim pričate telefonom kaže da o nekoj temi neće preko žice jer sumnja da ga prisluškuju? Koliko ste se puta sami ugrizli za jezik?

Većina ljudi bez razloga se plaši prisluškivanja, jer nijesu kriminalci. Ali ima i onih bez grijeha čiji su razgovori prisluškivani, a da to nikada nemaju priliku da saznaju. Vaši razgovori mogu postati zanimljivi policiji ukoliko iz bilo kog razloga stupite u telefonski kontakt sa nekim kriminalcem koji je pod istragom, bilo da vam je komšija, rođak, poznanik, prijatelj ili ste samo pozvali pogrešan broj...

Niko u Crnoj Gori ne vodi evidenciju o tome da li se primjena mjera tajnog nadzora (MTN) sprovodi po zakonu jer su podaci o tome da li su građani koji su bili na MTN obaviješteni o tome nakon sprovedene istrage - nedostupni. Ne postoje evidencije ni da li se tajno snimani telefonski razgovori građana po zakonu uništavaju i građani s pravom mogu da strepe da neko nekada taj materijal može da zlopotrijebi.

Pitanje je i da li građani znaju da imaju pravo da vide podatke koje je policija prikupljala o njima i da li imaju pravo da znaju i dobiju potvrdu da su oni po zakonu uništeni, ako se protiv njih ne pokrene krivični postupak.

Možda je to razlog što se do sada niko nije žalio ni Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ni Unutrašnjoj kontroli Uprave policije na MTN - ljudi ne znaju da su bili prisluškivani i tajno praćeni.

Viši sud u Bijelom Polju najviše “sluša”?

U Crnoj Gori je od 1. januara 2010. do 11. novembra 2016. godine na mjerama tajnog nadzora (MTN) bilo 2.328 građana, saopšteno je “Vijestima” iz Uprave policije.

Evidencija Višeg suda u Podgorici pokazuje da je taj sud za isti period odredio MTN za 233 ljudi.

Viši sud u Bijelom Polju je na isti zahtjev “Vijesti” koji je upućen njihovim kolegama u Podgorici, odbio da dâ podatke o broju prisluškivanih pravdajuću se da su ti podaci “zaštićeni stepenom tajnosti”.

Ako su i sudovi i policija ove mjere sprovodili po zakonu, Viši sud u Bijelom Polju na mjerama tajnog nadzora u istom periodu imao je preko dvije hiljade ljudi.

Institut alternativa ima podatke da je od 2009. do 2015. godine pod MTN bilo 846 građana, od kojih je samo 19 pravosnažno osuđeno.

Mjere tajnog nadzora podrazumijevaju tajni nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehničku komunikaciju na daljinu i privatnih razgovora koji se obavljaju u privatnim ili javnim prostorijama ili na otvorenom, tajno fotografisanje i vizuelno snimanje u privatnim prostorijama, tajno fotografisanje i vizuelno snimanje na javnim mjestima i otvorenom prostoru...

„Do sada nijesmo imali obraćanje građana ovim povodom i nijesmo se bavili kontrolom MTN“, kazao je „Vijestima“ ombudsman Šućko Baković.

On je objasnio da je državni tužilac dužan, ako prikupljeni podaci i informacije nijesu potrebni za krivični postupak, materijal prikupljen MTN u zatvorenom omotu sa posebnom oznakom dostavi sudiji za istragu, koji će narediti da se materijal uništi u njegovom i prisustvu državnog tužioca i o tome se sačinjava zapisnik.

„Prije uništenja ovog materijala sudija za istragu ima obavezu da obavijesti lice prema kome je mjera preduzeta, a to lice ima pravo da izvrši uvid u prikupljeni materijal. Međutim, u zakonom propisanim slučajevima sudija za istragu, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, može odlučiti da ne obavijesti ovo lice i da mu ne dozvoli uvid u dobijeni materijal“ kazao je Baković.

Građanin mora biti obaviješten da je prisluškivan

Iz Višeg suda u Podgorici odbili su zahtjev “Vijesti” da odrede istražnog sudiju koji bi govorio na ovu temu jer su, kako je rekla portparolka tog suda Aida Muzurović, “svi zauzeti”.

Ona je saopštila i da evidenciju izdatih MTN od strane Višeg suda u Podgorici posjeduje samo taj sud. Ona je rekla da oni ne vodi posebne evidencije iz kojih bi mogli da crpe podatke jer ne sačinjavaju statističke izvještaje o broju lica prema kojima su određene MTN, građanima koji su o tome obaviješteni, onima koji su imali uvid i o onima kojima je uvid odbijen.

“Osim nepostojanja posebnih evidencija ukazujemo vam da podatke o MTN posjeduje isključivo sudija za istragu i ti podaci nijesu javni”, odgovorila je Muzurović.

Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa tvrdi da materijal prikupljen MTN može biti zloupotrijebljen.

“Prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, lice ima pravo da bude obaviješteno da su nad njim primijenjene mjere tajnog nadzora i da se upozna s rezultatima mjere, a to pravo građanima garantuje i Ustav. To je oblik odgovornosti institucije za ono što je primijenila i mogućnost za građanina da iskoristi svoje pravo na pravni lijek. Međutim, prema dostupnim podacima, crnogorski sudovi to u praksi ne primjenjuju, a nema informacija o tome da li se prikupljeni materijal uništava u skladu sa zakonom.

Uništavanje osjetljivih podataka prikupljenih prisluškivanjem je posebno važno jer ovi podaci mogu biti zloupotrijebljeni za ucjenu, prodaju, a mogu i procuriti i nanijeti štetu velikom broju lica”, kazala je "Vijestima" Bajramspahićeva.

Uspješno sprovedene MTN samo u 2,24 odsto slučajeva

Institut alternativa nedavno je objavio istraživanje koje govori da je 2009. do 2015. godine pod MTN bilo 846 građana Crne Gore. Od njih je samo 19 pravosnažno osuđeno, a krivični postupak je bio pokrenut za samo 190 ljudi.

“Uprkos našim upornim nastojanjima od 2012. godine, ni policija ni tužilaštvo ni sudovi do sada nijesu uložili napor da se postigne više odgovornosti za MTN koje se primjenjuju u krivičnom postupku. Osim što su problem odgovornost i netransparentnost statistike o MTN, prema podacima koji su dostavljeni Odboru za pravosuđe u junu 2015. godine, čini se da postoje problemi i u efikasnosti primjene mjera jer su mjere “potpuno uspješno” sprovedene samo u 2,24 odsto slučajeva, odnosno u tom broju slučajeva je materijal prikupljen stigao do pravosnažne presude. Kada bi sudije za istragu i tužioci morali da izvještavaju javnost i Sudski i Tužilački savjet koliko su puta naredili mjere, a koliko puta su time postignuti rezultati, odnosno procesuiranje i kažnjavanje lica, mislim da bi sa mnogo više pažnje i odgovornosti odlučivali na tu naredbu. Jer treba imati u vidu da primjena mjera takođe košta i novac i vrijeme, a njom se sužavaju ustavna prava ne samo osumnjičenog nego i svih povezanih lica sa kojima razgovara, što u maloj zemlji predstavlja nezanemarljiv broj ljudi", kazala je Bajramspahić.

Prema Zakonu o krivičnom postupku MTN se mogu narediti za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, sa elementima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca...

Policija može da prisluškuje i bez naredbe suda

“Poslednji put smo vršili kontrolu primjene MTN tokom februara i marta 2013. godine i nijesmo uočili nepravilnosti”, kazao je “Vijestima” šef Unutrašnje kontrole policije Drago Spičanović. On je rekao da do sada nije bilo pritužbi građana koje su se odnosile na primjenu MTN.

“Nema apsolutno nikakve dileme da se MTN u policiji sprovode na tehnici koja nije zaštićena od zloupotrebe i nisu smanjene mogućnosti za samovoljno preuzimanje podataka. Odsjek za posebne provjere Uprave policije posjeduje specifičan aparat i tehničke kapacitete da replikuje podatke crnogorskih provajdera, uključujući podatke o telefonskim brojevima, SMS/MMS i lokalizaciju korisnika. To znači da Odsjek ima tehničku mogućnost da prisluškuje telefonske razgovore i i-mejlove svih korisnika lokalnih provajdera sa jednim ‘klikom’ i, potencijalno, bez naloga suda. Takođe, taj sistem ne evidentira LOGs i stoga Odsjek može zloupotrebljavati cijeli sistem i izbjeći bilo kakvu kontrolu”, kazala je Dina Bajramspahić.

Ona tvrdi da zbog toga kontrolori mogu biti prevareni.

“Razni oblici spoljnog nadzora koji bi po zakonu mogli da kontrolišu MTN koje primjenjuje policija, iako to u praksi gotovo nikad ne rade (Odbor za bezbjednost, Agencija za zaštitu ličnih podataka, Ombudsman), kada bi kontrolisali legalnost prisluškivanja mogli biti prevareni budući da aparat ne stvara LOGs sistema. U stvari, prisluškivani telefoni evidentiraju se putem registra u papiru. Očigledno je da ako se ilegalno prisluškuje telefonski broj neće biti naveden u registru i budući da aparatus ne evidentira LOGs ilegano prisluškivanje može se vršiti za pitanja koja su daleko od istražne svrhe”, kazala je ona i dodala da rješavanje tog sistemskog problema zavisi od novca.

“Pitanje transparentnosti primijenjenih mjera zavisi samo od dobre volje nadležnih organa i ispunjavanja njihove dužnosti da budu odgovorni prema građanima. Ipak, i sudovi i tužilaštvo i policija tvrde da ne posjeduju informacije o tome koliko su odobrili i primjenili mjera jer bi morali da ih sačine, na šta ih Zakon o slobodnom pristupu informacijama ne obravezuje pa to i ne čine. Imajući u vidu da se primjenom MTN privremeno suspenduju Ustavom garantovana prava građana, neshvatljivo i neprihvatljivo je da nadležni organi ne nalaze za shodno da uredno vode statistiku o opsegu primjene mjera i njihovim rezultatima", kazala je Bajramspahićeva.

( Olivera Lakić )