Demos BP: Bjelopoljski budžet više služi kao plan “ugradnje” nego izgradnje
Evidentno je da “lokomotivom razvoja sjevera” nema ko da upravlja i da ona neće daleko stići ni u 2017. zbog dugova, loše naplate potraživanja i nedostatka valjanih projekata“, zaključuje dr Raosavljević
Predsjednik bjelopoljskog Opštinskog odbora DEMOS-a Nikola Raosavljević ocijenio je da je planirani budžet, predviđen nacrtom tog dokumenta u iznosu od 12.650.000 eura nije ni konsolidacioni ni razvojni već potrošački i partijski.
Prihode 48 odsto čine lokalni prihodi, sopstveni prihodi su oko 33 odsto, 15 odsto ustaljeni prihodi od strane države, a drugi dio od 52 odsto čine dotacije, donacije i prihodi od imovine.
Raosavljević je ocijenio da mali broj građana koji je bio prisutan na javnoj raspravi prije dva dana, govori o tome da su oni izgubili nadu da ovaj dokument treba da bude plan razvoja i da se zapravo radi o planu javne potrošnje, te da Opština nije realizovala ni jednu ozbiljnu investiciju godinama unazad, dok su nezaposlenost i iseljavanje sve veći.
„Jedino što primjećujemo je kontinuitet u trošenju budžetskih sredstava i povećanju javne uprave. Da je ovo tačno najbolje ilustruju primjeri sekretarijata koji treba da budu zamajac razvoja a koji više troše na tekuće izdatke a manje na primarnu svrhu zbog kojih su osnovani.
Tako, sredstva opredijeljena za Sekretarijat za ruralni razvoj, gdje je za podsticaj ruralnog razvoja opredijeljeno 50.000 eura, dok potrošnja tog sekretarijata za plate i materijal iznosi 66.800. Slično je i kod Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj, gdje je za troškove opredijeljeno 138.000 eura a za posticajne mjere poljoprivrede predviđeno 152.000. eura“, navodi dr Raosavljević.
Takođe, ističe on, za asfaltiranje gradskih i lokalnih puteva predviđa se 150.000 eura što je nedopustivo s obzirom na to da za šest godina nije asfaltiran ni kilometar puta, a da se samo za rekonstrukciju jedne raskrsnice predviđa 200.000 eura.
„Naša pretpostavka je da će tu rekonstrukciju raditi neka od firmi bliskih režimu, s obzirom da ovoj vlasti budžet više služi kao plan “ugradnje” nego izgradnje.
Ovaj dokument je otvoreno diskriminatorski nastrojen prema stanovnicima ruralnih područja poput Vraneške doline za koje se godinama ne izdvaja niti jedan cent. Opština je očigledno krajeve poput ovoga potpuno zaboravila“, kazao je on.
U ovom dokumentu, primjećuje dr Raosvljević, prisutno je i rasipništvo lokalnih moćnika, što je rijedak primjer kontinuiteta.
„Tako je za postavljanje rasvjete na zaobilaznici planirano 350.000 iako je za zaobilaznicu potrošeno ionako previše novca. Javna je tajna da je ovaj projekat koštao građane desetostruko više nego što je bio prvi plan, ali izgleda da lokalna vlast nema namjeru da stane na tome.
Evidentno je da “lokomotivom razvoja sjevera” nema ko da upravlja i da ona neće daleko stići ni u 2017. zbog dugova, loše naplate potraživanja i nedostatka valjanih projekata“, zaključuje dr Raosavljević.
( Jadranka Ćetković )