Kreće li Srbija u istorijski proces: Politička pozadina ubistva Zorana Đinđića
"Postoje osnovi sumnje da je radnjama osumnjičenog Nebojše Čovića učinjeno krivično djelo podstrekivanja na krivično djelo ubistva predstavnika najviših državnih organa"
Inicijativa Srpske radikalne stranke, na sjednici srpskog parlamenta, da se napravi anketni odbor koji bi analizirao nove činjenice i saznanja u vezi sa pozadinom ubistva bivšeg premijera Srbije Zorana Đinđića, naišla je na oidobravanje srpskog premijera Aleksandra Vučića i time najavila pokretanje, po mnogima, istorijskog procesa istraživanja političke pozadine ubistva.
"Volio bih da se time bavi tužilaštvo, a ne anketni odbor, ali nemam ništa protiv parlamentarne inicijative", rekao je Vučić novinarima u Skupštini Srbije
Lider radikala Vojislav Šešelj istakao je ranije da bi Anketni odbor sigurno doprinio rasvjetljavanju novih činjenica i okolnosti u organizaciji ubistva Zorana Đinđića.
"On bi trebalo da bude formiran od poslanika svih stranaka. I u slučaju rasvjetljavanja činjenica o ubistvu Pavla Bulatovića skupštinski anketni odbor je doprinio da se rasvijetle mnoge činjenice i dođe do novih saznanja. Ja bih mogao da budem na čelu odbora i evo sada javno obećavam da ću raditi predano i pošteno kako bi se rasvijetlila pozadina ubistva Đinđića", predložio je Šešelj.
Tvrdnje Simovića i krivična prijava Srđe Popovića
Nekadašnji potpredsjednik vlade Nebojša Čović ponudio je ubicama Zorana Đinđića da za likvidaciju premijera iskoriste vilu na Dedinju, u kojoj je 2003. navodno bilo sjedište Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, kojim je on rukovodio, izjavio je pripadnik "zemunskog klana" Miloš Simović, napominjući d aje ta vila idealna za smaknuće, piše "Kurir".
Simović je više puta naglasio da je Specijalnom tužilaštvu dao iskaz, „ali da niko nije zainteresovan da riješi političku pozadinu atentata“. Navodno, ovaj „zemunac“ otkrio je da je nalogodavac ubistva bio Čović, član tadašnje vlade.
"/Milorad Ulemek) Legija je rekao da je Ćoki ponudio objekat na Dedinju, iz koga bi mogao da se ubije Điki u svojoj rezidenciji. Rekao je da ćemo za to imati svu logističku podršku i da treba da mu javimo da li radimo ili ne. Tu su se dogovorili da radimo" rekao je navodno Simović u izjavi koju je dao tužiocu.
On je precizno rekao i da su pokojni vođa „zemunskog klana“ Dušan Spasojević i Ulemek razgovarali o objektu u Užičkoj.
"Dušan i Legija su pričali o tome da je Ćoki ponudio objekat u Užičkoj ulici, da se odatle puca na premijera. Poslije su pominjali objekat CIP, koji je isto bio državno vlasništvo. Legija je u taj objekat slao Zvezdana Jovanovića i on je ulazio nekim kamionom koji je služio za dostavu. Nešto su se uparanoisali, pa su odustali - ispričao je Simović, koji je zapravo govorio o državnom objektu u Užičkoj 23-25, koji se nalazi preko puta tadašnje Đinđićeve rezidencije u Užičkoj 40. Ta vila je, kako piše "Kurir", često služila kao mesto za sastanke Koordinacionog centra, čiji je šef tada bio upravo Čović.
Navodi koje su pred tužiocem iznjeli Miloš Simović, kao i svjedok-saradnik Dejan Milenković Bagzi, iskoristio je u krivičnoj prijavi i advokat Srđa Popović, zastupnik pokojne majke premijera Mile Đinđić i sestre Gordane Filipović Đinđić. Međutim, tvrdnje nekadašnjih pripadnika „zemunskog klana“ u kojima je kao naručilac ubistva označen Čović, nikada nisu istražene.
"Postoje osnovi sumnje da je radnjama osumnjičenog Nebojše Čovića učinjeno krivično djelo podstrekivanja na krivično djelo ubistva predstavnika najviših državnih organa. Bez značaja je što ove radnje Dejan Milenković kvalifikuje kao „podršku“, a Miloš Simović kao „naručivanje“, suština je u tome da oni potvrđuju da je između osumnjičenog Čovića i organizatora ubistva Ulemeka postojao dogovor o tome da se izvrši atentat na Zorana Đinđića, kao i da je Čović nudio lokaciju s koje bi to bilo najlakše učiniti, a da je zaverenike uvjeravao da će nakon atentata on doći na mjesto premijera i time im stvarao nadu da će za atentat ostati nekažnjeni", piše u krivičnoj prijavi koju je 2011. godine podnio advokat Srđa Popović.
U istoj prijavi kao organizator ubistva Zorana Đinđića označen je i lider Nove Srbije Velimir Ilić.
"Kurir" prenosi i da je Nebojša Čović tokom protekle decenije davao oprečne izjave o svojoj ulozi u događajima koji su prethodili atentatu na premijera Zorana Đinđića.
Kad je riječ o susretima s Miloradom Ulemekom Legijom, Čović je iznosio različite verzije o odnosu s bivšim komandantom JSO, osuđenim za ubistvo Đinđića, navodi Kurir.
Iako je 2006. tvrdio da se s Ulemekom viđao samo službeno, jer mu je "nasleđen kao pukovnik policije na jugu", deset godina kasnije u jednoj izjavi je pričao i da je išao kod njega kući nakon dojave da je išao kod UIemeka kući, jer je imao informaciju da mu bivši šef JSO planira da kidnapuje sina Filipa.
Čović se protivrečno izjašnjavao i o Ulemekovom pismu Velimiru Iliću iz februara 2002, u kojem ga je pozvao na svrgavanje Đinđića. Objašnjavajući zašto o pismu nije obavijestio vladu, Čović je istovremeno tvrdio da pismo nije ni vidio i da premijera nije obavjestio o tome jer pismo nije bilo relevantno.
Jovanović: Nisam ja jedini koji to zna
Zločinačko udruženje čiji je dio Nebojša Čović, u akciji „Stop Hagu“, ubilo je pokojnog premijera Zorana Đinđića, tvrdi lider LDP Čedomir Jovanović, prenosi "Kurir".
"Nisam ja jedini koji to zna, znaju to i drugi, ali ne bi da se opeku", dodao je Jovanović.
Živković: Kroford tražio da Čović bude premijer
Čarls Kroford, bivši britanski ambasador u Srbiji, odmah posle ubistva Zorana Đinđića rekao je tadašnjim potpredsjednicima DS Borisu Tadiću i Gordani Čomić da novi premijer treba da bude Nebojša Čović, kazao je Zoran Živković, čovjek koji je upravo i naslijedio Đinđića
"Tačno je da je Čarls Kroford tražio da Čović preuzme mjesto premijera, ali to nije bio stav Forin ofisa, već glupost tog diplomate. Sam je rekao da to nije stav zvanične britanske diplomatije. S njim su razgovarali Gordana Čomić i Boris Tadić. Ta epizoda britanskog ambasadora nema nikakve veze sa suštinom atentata na Đinđića" kazao je bivši premijer za "Kurir". Kroford je bio jedan od posljednjih zapadnih diplomata koji je otvoreno zagovarao opstanak državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Živković smatra da politička pozadina atentata na Đinđića leži u „klanu Milošević“.
"Ozbiljno sam pratio istragu dok sam bio premijer, i poslije i iz istrage koja je sprovedena do sada i iz uvjeravanja tužioca u vezi sa pozadinom ubistva. Prema nekim činjenicama koje su se tada skupile, najveći motiv i bliskost sa izvršiocima i najviše para za izvršavanje atentata na Zorana Đinđića imao je klan Milošević. Kad kažem klan Milošević, to nije samo porodica nego i mnogi njihovi saradnici i povezana kriminalna lica koji su bili životno zainteresovani za opstanak Miloševićeve imperije, čak i kad je on već bio u Hagu. Tu treba tražiti političku pozadinu atentata na Đindića " kazao je Živković.
Šta kaže Čanak
Događaje na dan atentata opisao je lider LSV Nenad Čanak u knjizi Miloša Vasića „Atentat na Zorana Đinđića“:
"Već je bio postignut dogovor unutar DOS i sa Natašom Mićić da Zorana Živkovića predložimo za novog premijera, i ja sam to obrazložio na sastanku DOS; nije bilo primjedbi niti mnogo diskusije. Primjetio sam, doduše, izvjesnu rezervu, da ne kažem surevnjivost, prema Nebojši Čoviću kao da se on suviše nameće.
( Vijesti online )