Malaksali ste, bezvoljni, možda vam fale minerali

Minerali su jedan od najvažnijih strukturnih elemenata svakog organizma, bez kojih on nije u mogućnosti da funkcioniše na zdrav način. Njihov nedostatak pogađa sve ljude bez obzira na životno doba, međutim, simptomi manjka elemenata poput magnezijuma, natrijuma, gvožđa i slično, posebno mogu biti intenzivni kod starijih osoba. S obzirom na to da se kod njih mogu javiti i neka ozbiljna oboljenja, poput kardiovaskularnih, veoma je važno pratiti znake koje tijelo daje.

Na taj način može se ustanoviti da li su eventualni simptomi poput izraženog osjećaja slabosti, malaksalosti, bolova u mišićima i tromosti, izazvani pogoršanjem postojeće bolesti ili su samo reakcija na nedostatak nekog minerala.

Iz same njihove definicije može se uočiti koliko su oni važni za tijelo. Oni ulaze u sastav svakog tkiva - od krvi, preko organa do kostiju, a pored toga, imaju regulišuću funkciju, jer kao dio enzima omogućavaju normalan rad svih ćelija. Zbog toga se njihov manjak može primijetiti na kosi, koži, noktima, ali i osjetiti u mišićima, pa i u čitavom tijelu.

Loši nokti

Ako se nokti krive ili se na njima jave zadebljanja i učestale zanoktice bez posebnog uzroka, budite sigurni da nemate dovoljno cinka. Iz istog razloga na noktima se pojavljuju i specifične bijele crtice i fleke. Ljudima sa izrazito mekanim ili krtim noktim u tijelu najčešće manjka magnezijuma.

Seboreja i slaba kosa

Cink je mineral koji na mnogo načina uslovljava zdravu kosu i kožu, pa ukoliko ga manjka u tijelu, često se javlja seboreja, a kosa počinje nekontrolisano da se masti. Pored toga, postaje slaba i beživotna, pa ne može da je popravi nijedan preparat za spoljnu upotrebu.

Dovoljna količina cinka može da znači mnogo za kosu ljudi u poodmaklom dobu, jer joj s godinama kvalitet svejedno slabi usljed brojnih faktora.

Pjege i promjene na koži

Sem što koristi vlasištu, cink pospešuje funkcionisanje ćelija kože, najvećeg organa ljudskog tijela, a usljed njegovog nedostatka može nastati niz promjena.

Među prvima su akne i izraštaji poput bradavica, ali i pojava staračkih pjega. Iako nije potvrđeno da one nastaju iz nekog određenog razloga, pojedini dermatolozi vjeruju da se umnogome mogu spriječiti dovoljnim unosom cinka.

Crven i otečen jezik

Manjak gvožđa najčešće se manifestuje kao izražen osjećaj slabosti, malaksalosti, pa i bezvoljnosti, međutim, manjak tog elementa može lako da se primijeti i ukoliko se u usnoj duplji javi neuobičajeno crvenilo. Ono je posebno izraženo na jeziku, koji može biti i neuobičajeno natečen.

Bol u zglobovima

Grčevi i bol u mišićima često se povezuju s nedostatkom magnezijuma, dok se hronični umor i osjećaj težine u nogama javljaju usled manjka gvožda i kalcijuma. Deficit magnezijuma izaziva i mučninu i gubitak apetita, a letargija, pospanost i stalni umor znak su da nema dovoljno natrijuma.

• IZVORI MINERALA

Mnogi od nas nemaju potrebnu količinu minerala u tijelu, iako se oni nalaze u dostupnim namirnicama, koje se lako mogu uvrstiti u svakodnevnu ishranu.

Na pitanje koje su dnevne potreba za svakim mineralom i gde ih ima najviše, odgovorila nam je mr. ph Tatjana Šipetić. Ipak, treba biti oprezan, jer i pretjerana količina nekog minerala u organizmu može biti podjednako štetna po zdravlje kao i njegov manjak.

KALCIJUM - važan za formiranje kostiju i zuba, koagulaciju krvi, kontrakciju mišića, prenos nervnih impulsa

Prirodni izvori : mlijeko, mliječni proizvodi, žumance, orasi

Dnevna doza: 800 mg

MAGNEZIJUM - učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina, kalcijuma, vitamina C, fosfora, natrijuma i kalijuma

Prirodni izvori : orasi, kakao, pasulj, grašak, meso

Dnevna doza: 375 mg

NATRIJUM - održava nivo vode u tijelu, reguliše kiselobaznu

ravnotežu, propustljivost ćelija, prenos nervnih impulsa

Prirodni izvori : kuhinjska so, konzervisana ili instant hrana, morska so

Dnevna doza: 1 g

KALIJUM - reguliše mišićnu aktivnost, kiselo-bazni balans, metabolizam ugljenih hidrata i proteina

Prirodni izvori : suve kajsije, krompir, meso, paradajz, žitarice, dinja, banane

Dnevna doza: 2 g

GVOŽDE - ima ulogu u prenosu kiseonika putem hemoglobina, učestvuje u normalnom funkcionisanju velikog broja enzima u organizmu

Prirodni izvori : crveno meso, pasulj, orasi, biljke s tamnozelenim lišćem

Dnevna doza: 14 mg

CINK - učestvuje u više od 200 enzimskih reakcija u tijelu, a izuzetno je važan za sintezu RNK i DNK

Prirodni izvori : namirnice životinjskog porijekla, školjke, tvrdi sir, lješnici, jaja

Dnevna doza: 19 mg

SELEN - poznat je kao važan antioksidans, stimuliše imunitet, pomaže u borbi protiv artritisa, prevenciji kardiovaskularnih bolesti i raka

Prirodni izvori : meso, riba, žitarice, brokoli, pečurke, kupus

Dnevna doza: 55 μμg

HROM - pojačava djelovanje insulina, a time i ulazak glukoze

u ćelije

Prirodni izvori : pivski kvasac, grašak, pasulj, orasi

Dnevna doza: 40 μg

Izvor: Dodatak o zdravlju

( Vijesti online )