Ombudsman: Stari ljudi nisu teret već vrijedan resurs društva

Star nijesu teret, već vrijedan resurs društva, kazao je Ombudsman Šućko Baković, navodeći da je potrebno boriti se sa stereotipima i predrasudama jer je negativna slika o tim osobama put ka diskriminaciji i nerijetko uvod u nasilje nad njima.

„U borbi protiv stereotipa, predrasuda prema starima, protiv ejdžizma, potrebno je da izgradimo pozitivnu sliku o starima. Društvo treba da shvati da oni nijesu teret već resurs, da imaju mudrost i iskustvo, da ih treba poštovati a ne žaliti“, rekao je on na konferenciji „Zaštita i prava starih i nemoćnih lica“.

Konferencija je organizovana povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra.Konferenciju su organizovali Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Delegacija Evropske unije, OEBS, Pravni fakultet i Građanska alijansa.

Baković je naveo da se starije osobe vide kao problem, teret i prijetnja ekonomskom razvoju društva.

Prema njegovim riječima, ta slika predstavlja stereotip koji je neprihvatljiv i daje iskrivljenu sliku o ulozi starih u društvu. „Stare osobe su nerijetko aktivni članovi društva koji daju ključni doprinos porodici i društvu“.

Zaštitnik je upozorio da je negativna slika o starim osobama put ka starosnoj diskriminaciji i da je nerijetko uvod u nasilje nad starima.

Govereći o mitu da su „kreativnost i doprinos obiljžja mlađih osoba“, Baković je podsjetio da Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je to netačno, jer za kreativnost i talenat ne postoji granica u godinama.

On je ukazao da Crna Gora spada u evropske zemlje sa visokim indeksom starenja jer se kretanje broja starijih građana iznad 60 godina, u odnosu na ukupan broj stanovništva, kontnuirano povećava godinama unazad.

Baković je ocijenio da je Crna Gora značajno unaprijedila svoj zakonski okvir i kada su u pitanju stara lica, podsjećajući da je donešena i Strategija razvoja socijalne zaštite starih lica za period 2013-2017 godina.

“Međutim, i pored unaprijeđenog zakonskog okvira, donijetih strategija i akcionih planova postojeći sistem zaštite starih nije u skladu sa ovim dokumentima i međunarodnim standardima. Sistem ne obezbjeđuje zaštitu svih starih lica, posebno onih kojima je pomoć neophodna (nemoćnih, samohranih). Ne postoje relevantni statistički podaci o njihovom broju, socijalnom i zdravstvenom stanju, vrsti problema i obimu potreba pomoći”, naveo je Baković.

On je rekao i da je postojeći institucionalni sistem socijalne zaštite još uvijek nedovoljno razvijen i deficitaran u materijalnim i kadrovskim resursima.

“Građani starije životne dobi koji žive u siromaštvu i bez redovnih prihoda, nemaju adeklvatnu podršku svoje prodice. Položaj starih a posebno nemoćnih, koji žive na seoskom području i starih sa invaliditetom je i dalje težak”, ocijenio je Zaštitnik, navodeći i posebno položaj beskućnika.

Kako je rekao, sa sigurnošću se ne može reći ni koliko ih je realno u Crnoj Gori.

“U javnosti se operiše sa različitim brojkama. Ali svakako mislim da je ova konferencija prilika da, pred nastupajuću zimu pozovemo nadležne organe da se angažuju i preduzmu neodložne mjere za adekvatno zbrinjavanje beskućnika”, poručio je Zaštitnik.

Direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu EK za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Henoveva Ruiz Kalavera, kazala je da su sve jedinke nosioci ljudskih prava bez obzira na sve različitosti.

“U 2015. godini u Evrpskoj uniji živjelo je skoro 27 miliona ljudi koji imaju 80 i više godina. Stari ljudi često se suočavaju sa nedostatkom njege, nasiljem, diskriminacoijom zbog godina kao i izloacijom. To je nedopustivo. To što neko ima bore i sijedu kosu ne može biti opravdanje za diskriminaciju ”, ukazala je ona.

Kalavera je poručila da je stav EU da u zaštiti ljudskih prava nema kompromisa i pregovora.

Ona je dodala da kao zemlja čija je budućnost u EU, Crna Gora mora osigurati da ljudska prava njenih građana budu zaštićena i da se primjenjuju.

“Biti različit ne smije biti problem, već mogućnost da obogatimo naša društva. Vi Crnogorci imate vrijednost koju bih željela da ponesem u EU, a to je čojstvo.Jer to je vrlo važna smjernica i vodeći princip u našim životima jer samo onda kada se borimo za ljudska prava drugih tada osjećamo da su i naša prava sigurna i da neće biti kršena”, poručila je ona.

Dekan Pravnog Fakulteta Crne Gore, Velimir Rakočević, kazao je da se umjesto kao preimućstvo godine starim osobama često shvataju kao hendikep.

“Krajnje je neprihvatljivo da u heterogenoj populaciji, zbog toga što je biološki časovnik u poodmakloj fazi, te osobe nemaju očuvane i dominantne sve sadržaje koje jednu ličnost čine besprekornom. Uparvo to je ključna stvar zbog čega svi treba danas da poaljemo poruku da se ne ugrožava dostojanstvo osoba bez obzira na njihovu životnu dob”, kazao je on.

Prema riječima dekana Rakočevića prava starih, posebno nemoćni lica, upravo najviše se ugrožavaju kroz nasilje.

”Nasilje čak više ugrožava stare i nemoćne, nego djecu. Nažalost oni nemaju ni viška primarne energije. Famozna tamna brojka kreće se 1:5, što znači da na jedan prijavljen slučaj nasilja gdje ježrtva staar osoba, pet je kao tamno polje i to posebno zabrinjava ”, dodao je on.

Rakočević je kazao da je posebno zabrinjavajuća diskriminacija starih, u svim segmentima.

Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jaroslaw Pietrusiewicz rekao je da svjetska populacija stari i da se starije osobe suočavaju sa nizom izazova, među kojima su siromaštvo, pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnim uslugama kao i sposobnost da ostanu integrisani u lokalnim zajednicama.

“Što se tiače situacije u zemlji, konstatujemo napore Vlade Crne Gore na promovisanju punog poštovanja ljudskih prava, posebno prava starijih osoba. Takođe pratimo inicijative državnih institucija koje se odnose na razvoj zakonodavtsva i politike djelovanja usmjerene posebno na sprješavanje diskriminacije starih”, naveo je on.

Pietrusiewicz je kazao da sa zadovoljstvom konstatuju sve veće napore institucije Ombudsmana u rješavanju slučajeva diskriminacije, “koja će sigurno olakšati pristup starijih osoba toj ustanovi”. Prema njegovim riječima, Misija vjeruje da će stalnim radom i istrajnošću institucija, NVO i medija Crna Gora ostati na pravom putu poštovanja prava svojih građana, navodeći da će OEBS i dalje podržavati napore u tom pravcu.

Direktor Doma starih u Risnu, Zoran Vukićević kazao je da ta ustanova primjećuje da je u decembru najveće interesovanje za smještaj, ali da mjesta nema dovoljno.

“Najbolje mjesto za život svakako jeste sopstvena kuća, ali život nekad režira takva scenarija da se smještaj u domu nameće kao nužno rješenje. Nažalost, dom je u 80 odsto slučajeva nužda a ne izbor. Mi se trudimo da radimo najbolje što možemo, ali izrazi tuge, depresije i anksioznosti apsolutno su prisutni kao kod nas kao i u drugim domovijma”, kazao je on.

Vukićević je rekao da se sještaj u dom posebno ranije doživljavao kao porodična sramota i da se to pokušalo sakriti zbog osude okruženja .

“Kada dođe čovjek sa sjevera više se priča o onom ko ga je doveo nego o onom ko je došao da živi. Često ćete čuti i predrasude kao što su- da je šta valjao ne bi završio u domu, ili da su šta valjali ne bi svoga poslali tamo”, naveo je on.

Vukičević je kazao i da se dovoljno ne cijeni posao ljudi koji rade u domovima za stare, i da se pitanja zaštite i unapređenja života starih mora rješavati u saradnji lokalne samouprave i Vlade.

Profesorica Olivera Komar iz Centra za društvena istraživanja (FPN UCG), predstavila je rezultate istraživanja o položaju starih u Crnoj Gori, koje je urađeno prije nepune dvije godine.

“Podaci kažu da se jedna od četiri osobe u Crnoj Gori brine neposredno o barem jednom starom licu, a to su najčešće članovi njihove uže porodice. Dakle, briga o starim licima je uglavnom stvar porodice”, ukazala je ona.

Računajući odgovore “u velikoj mjeri i u određenoj mjeri”, 77 odsto ljudi smatra da su stari zanemareni, dok skoro 60 odsto ispitanika smatra da postoji psihičko nasilje nad starima.

“Kad govorimo o fizičkom nasilju nad starima, 43 odsto ljudi smatra da ono postoji u Crnoj Gori, iako smo konzervativna sredina koja to teško priznaje. Takođe 63 odsto ljudi u Crnoj Gori misli da postoji i neka vrsta finansijskog naislja nad starima, u smislu da im se oduzima novac, da se zloupotrebljavaju za kredite I slično”, ukazala je ona. Komar je kazala da je 7,5 odsto ljudi kazalo da zna bar jedna slučaj za koji sumnja da je žrtva nasilja, dok 30 odsto ljudi ne poznaje lično, ali je čulo za takav slučaj.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, predstavnici organizatora posjetili su dnevni boravak za stare u Podgorici,u zgradi za penzionere na Tuškom putu. Na sastanku su u ime Udruženja penzionera Podgorice o položaju i problemima te kategorije stanovništva govorili sekretar Puniša Stanišić i potpredsjendik Ivan Mandić.

( Mina )