Uprava za bezbjednost hrane: Postoji opasnost od ptičjeg gripa

U Crnoj Gori postoji rizik od pojave ptičjeg gripa u narednom periodu, upozorili su iz Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarnu politiku i istakli da za tu bolest nije utvrđeno da se može prenijeti na ljude i izazvati oboljenje.

Pojašnjava se da je posljednjih sedmica na teritoriji Poljske, Mađarske, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Hrvatske, a od srijede i Srbije registrovana pojava zarazne bolesti ptica avijarna influenca – ptičju grip kod migratornih divljih ptica.

"Uzročnih bolesti u navedenim zemljama je virus influence A podtip H5N8 za koji nije utvrđeno da se može prenijeti na ljude i kod njih izazvati oboljenje", kaže se u saopštenju.

Iz Uprave su naveli da imajući u vidu da migratorni putevi divljih ptica iz Sjeverne evrope i iz Sibira jednim dijelom vode i preko teritorije Crne Gore, postoji realna opasnost pojave te bolesti i na teritoriji Crne Gore prvenstveno kod migratornih divljih ptica.

"S obzirom da je u toku sezona migracije divljih ptica, postoji rizik od pojave bolesti u narednom periodu i u Crnoj Gori", upozorili su iz Uprave.

Istakli su da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja - Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, već intenzivno preduzima sve preventivne mjere u cilju maksimalnog smanjivanja rizika pojave bolesti u Crnoj Gori i umanjenja negativnih posljedica koje bolest može izazvati u slučaju njene pojave.

"Već je donešena Naredba o zabrani uvoza i tranzita pošiljki živine, ptica i proizvoda od živine i ptica radi sprečavanja unošenja iz država u kojima se bolest pojavila, pojačana je granična kontrola prometa od strane veterinarske inspekcije", precizira se u saopštenju,

Navodi se da su uspostavljeni neophodni dijagnostički kapaciteti Specijalističke veterinarske laboratorija u Podgorici i preduzete mjere nadzora nad divljim migratornim pticama u područjima Skadarskog jezera, Šaskog jezera i solane u Ulcinju, kao mjesta sa najvećim rizikom pojave ove bolesti.

Iz Uprave su poručili da se od vlasnika i držaoca živine očekuje puna kooperativnost u saradnji sa veterinarskom službom, kao i da onemogućite bilo kakav kontakt svoje živine sa divljim pticama tako što živinu treba držati u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima.

Očekuje se i da u slučaju držanja živine u spoljnim kavezima, one budu pokrivene i ograđene žicom sa otvorima ne većim od dva centrimetra, da spriječe kontakt svoje živine sa svim ostalim domaćim životinjama i da živinu ne poje vodom sa otvorenog prostora (iz buradi, lokvi, bara, kišnicom i sl.)

Iz Uprave poručuju da je nephodno hranu za živinu držati u zatvorenom prostoru zaštićenu od bilo kakvog kontakta sa spoljnom sredinom ili drugim životinjama ili glodarima, onemogućiti nezaposlenima ulazak na farmu i primjena sistema držanja živine „sve unutra – sve van“.

"Nakon završetka držanja živine, objekat detaljno očiste, operu, dezinfikuju i izvrše deratizaciju i dezinsekciju prije sljedećeg useljenja u objekat, đubre i prostirku odlaažu na posebno određenom mjestu i zaštite ga od kontakta sa drugim životinjama, redovno detaljno peru ruke, odjeću i obuću prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska iz objekta", precizirali su iz Uprave.

Preporučili cu držaocima živine da nose čista zaštitna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom, ne uvode nove jedinke u postojeće jato, ne kupuju nove životinje od neprovjerenih prodavaca i bez urednog Uvjerenja o zdravstvenom stanju i ne posjećuju druge živinarske farme.

Držaoci, kako se navodi, ne treba da koriste opremu ili bilo kakva druga sredstva sa neke druge farme, dozvoljavaju posjetiocima ulazak na farmu, i moraju redovno da kontaktiraju najbližu veterinarsku ambulantu u slučaju bilo kakvih promjena zdravstvenog stanja živine i radi konsultovanja oko načina dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

"Od domaće živine najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi", rekli su iz Uprave.

Prema njihovim rijčima, divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću živinu.

"Kada se pojavi kod domaće živine, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uslovljeni uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja živine i zabranom prometa proizvoda porijeklom od živine", istakli su iz Uprave.

( Mina )