Akcionari naveli pogrešne cijene
Prema tužbi akcionari potražuju 2.276.025 eura, prema zakonu 2.209.478 eura, a prema tromjesečnoj tržišnoj vrijednosti 356.886
Nesaglasni akcionari Eurofonda, njih 69, koji su tužili fond i društvo koje njim upravlja Euroinvest, nepravilno su u tužbama naveli prosječnu godišnju neto vrijednost od 0.1448369462 eura po jednoj akciji, po osnovu koje sudskim putem traže isplatu potraživanja.
To je utvrdio vještak ekonomsko-finansijske struke Hamid Šabović koji je u nalazu naveo da ovako obračunata prosječna neto vrijednost akcije predstavlja obračun za period od 1. januara do 31. decembra 2015. godine.
Šabović je utvrdio, takođe, da u skladu sa članom 185 Zakona o investicionim fondovima prema kojem su nesaglasni akcionari trebalo da budu isplaćeni, prosječna neto vrijednost jedne akcije tokom tri mjeseca, koja su prethodila skupštini akcionara Eurofonda, iznosi 0,1406021450945 eura. Tužioci tužbu zasnivaju upravo na ovoj zakonskoj odredbi, a zadatak vještaka je bio da provjeri ovu cijenu.
Kao treću varijantu, koju tuženi Eurofond zastupa pred sudom, Šabović je izračunao prosječnu tromjesečnu tržišnu cijenu akcije Eurofonda (za septembar, oktobar i novembar 2014) koja iznosi 0,02271076923 eura. Vještak se ogradio ističući u nalazu da se ne upušta u pravna pitanja osnovanosti i pravičnosti primjene ovakve metodologije, već samo obavio računske radnje kako bi strankama omogućio raspravljanje o ovom pitanju, a sudu stvorio stručnu podlogu za odlučivanje.
Šabović je naveo da prema prvoj varijanti (iz tužbe) iz sačinjenog nalaza tužioci, njih 69, u ovom sporu ukupno potražuju 2.276.025 eura, prema drugoj (u skladu sa Zakonom) 2.209.478 eura, a prema trećoj varijanti 356.886 eura eura.
Nesaglasni vlasnici akcija ZIF Eurofond, njih ukupno 161, koji kontrolišu oko 14 odsto fonda, tražili su još u decembru 2014, da im za izlazak iz vlasništva bude isplaćeno ukupno oko 5,8 miliona eura. Prema dostupnim podacima samo sa jednim i to pojedinačno najvećim malim akcionarom DZU Euroinvest je postigao vansudsko poravnanje, dok je ostalima podijeljeno ukupno 850.000 eura ili svega oko 13 odsto potraživanja.
Vještak Šabović nije mogao u svom nalazu umanjiti pojedinačne vrijednosti potraživanja tužilaca jer iz NLB banke nije dobio tražene podatke. Vještak je najavio da će se o tome naknadno izjasniti ukoliko, u međuvremenu, od banke dobije podatke i sud to bude od njega tražio.
Predstavnici Eurofonda priložili su Privrednom sudu na nalaz vještaka Šabovića zbog čega je rasprava u ovom sporu odložena za 28. decembar.
Eurofond ima više od 15.000 akcionara, a fondom već 15 godina gazduju ljudi iz Crne Gore i BiH povezani sa biznismenom Veselinom Barovićem.
( Milorad Milošević )