Zenka: Zajednički djelovati u borbi protiv nasilja u porodici

Zenka je saopštio da je najrasprostanjeniji vid nasilja psihičko nasilje

99 pregleda4 komentar(a)
Mehmet Zenka, Foto: Savo Prelević
05.12.2016. 11:57h

Crna Gora ima kvalitetne zakone u oblasti rodno zasnovanog nasilja, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, i poručio da je u borbi protiv te pojave potrebno zajedničko i sinhronizovano djelovanje svih činilaca društva.

Prema njegovim riječima, nasilnik ne rađa, već se stvara.

"Obično muškarci koji nijesu ispunjeni u društvu i nijesu uspjeli da ostvare autoritet u okolini, pokušavaju to da nadoknade kod svojih najbližih na najbrutalniji način“, rekao je Zenka na konferenciji „Zaštita nasilja u porodici u praksi zasnovana na studijama slučaja“.

On je ukazao da je zdrava porodica temelj društva i posljednje utočište normalnog čovjeka.

Zenka je saopštio da je najrasprostanjeniji vid nasilja psihičko nasilje.

"Ništa manje opasno nije emocionalno nasilje koje uništava samopouzdanje, čini osobu anksiozniom, bespomoćnom i zaboravljenom", dodao je Zenka.

On je ocijenio da Crna Gora ima kvalitetne zakone u ovoj oblasti.

„Ali to nije dovoljno. Potrebna je lančana reakcija svih činioca društva. Ako ne budemo svi djelovali zajedno i sinhronizovano, onda nećemo imati uspjeha, koliko god zakon bio dobar“, poručio je Zenka.

On smatra da se ta pojava ne može iskorijeniti, ali se, kako je kazao, može staviti pod kontrolu.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja u Podgorici Biljana Zeković, ocijenila je da je napravljen veliki napredak u oblasti porodičnog nasilja.

„Međutim, imajući u vidu da smo oko šest godina u praksi nakon usvajanja Zakona, vrijeme je da se osvrnemo na to kako se zakoni sprovode u praksi“, navela je Zeković

Predstavnica Evropske unije (EU), Mladenka Tešić, smatra da je u Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje i dalje predstavlja problem, iako postoje neki pozitivni pomaci u vezi sa implementacijom međunarodnih konvencija i uspostavljanjem institucija.

„Značajn broj poziva na nacionalnu SOS liniju dovodi do zaključka da generalno među žrtvama postoji nepovjerenje u institucije sistema“, rekla je Tešić.

Kako je kazala, od ključne je važnosti da se osigura održivost te linije.

Generalna direktorica Direktorata za pravosuđe, Marijana Laković-Drašković, navela je da Crna Gora od 2010. godine ulaže napore da izmijeni i usvoji novo zakonodavstvo koje će omogućiti punu primjenu, posebno kada je riječ o Zakonu o zaštiti nasilja u porodici, i obezbijediti sveobuhvatnu zaštitu žrtava u skladu sa međunarodnim standardima.

Ona je ocijenila da je u prve dvije godine nakon donošenja Zakona o zaštiti nasilja u porodici, primjena tog Zakona bila jako spora zbog neusklađenosti sa drugim relevantnim zakonima.

„Proces usklađivanje se kontinuirano sprovodio i obilježila ga je saradnja sivh releventnih državnih institucija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija“, podsjetila je Laković-Drašković.

Generalna direktorica Direktorata za razvoj i upravljanje zdravstvenim sistemom, Mitra Đurišić, ukazala je da porodično nasilje utiče na reproduktivno zdravlje, posebno djevojčica koje pretrpe to nasilje.

„Zdravstveni sistem je spreman na ovaj ili način, u svakom trenutku, da pruži žrtvu podršku i pomoć“, navela je Đurišić

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i slvooda, Snežana Mijušković, smatra da ima određenih pomaka u ovoj oblasti, ali, kako je ocijenila, ima još dosta prostora za postupanje u neposrednom djelovanju instuticija.

Prema njenim riječima, nedostatak evidencija koji postoji u ovoj oblasti može da zamagli predstavu o toj pojavi.

„Potrebno je i veće uključivsnje lokalnih zajednica u rješavanje ovog problema“, dodala je Mijušković.

Konferencija je organizovana u sklopu kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" koju SOS telefoni za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice, Berana i Ulcinja sprovode uz podršku i finansiranje Delegacije EU u Crnoj Gori.

Kampanja će obuhvatiti i niz drugih aktivnosti okrenutih ka donosiocima odluka, a koje će se sprovesti u okviru projekta "Zaštita od rodno zasnovanog nasilja- uslov demokratije i vladavine prava".