Italija u političkoj krizi: Povratak Berluskonija, prelazna vlada...?
"Moje iskustvo vladanja završava se ovdje", rekao je premijer Mateo Renci obraćajući se javnosti nakon objavljivanja preliminarnih nezvaničnih rezultata referenduma, prema kojima je "protiv" ustavnih reformi glasalo između 57 i 61 odsto glasača, dok je "za" bilo između 39 i 43 odsto
Ostavka italijanskog premijera Matea Rencija poslije neuspjelog referenduma o ustavnoj reformi označava početak perioda nestabilnosti u italijanskoj politici, a na potezu je predsjednik te zemlje Serđo Matarela.
Prema agenciji Frans pres postoje tri moguća scenarija za dalji razvoj situacije.
Prema prvom, Renci će poslije posljednjeg sastanka svog kabineta danas posjetiti Matarelu koji bi od njega mogao da zatraži da formira novu vladu. Teoretski, parlament bi mogao da izglasa Renciju povjerenje ili sa aktuelnom većinom ili sa novom, uključujući stranku "Naprijed Italija" Silvija Berluskonija.
Međutim, na konferenciji za novinare noćas poslije objavljivanja rezultata referenduma stekao se utisak da Renci isključuje tu mogućnost.
"Moje iskustvo vladanja završava se ovdje", rekao je on obraćajući se javnosti nakon objavljivanja preliminarnih nezvaničnih rezultata referenduma, prema kojima je "protiv" ustavnih reformi glasalo između 57 i 61 odsto glasača, dok je "za" bilo između 39 i 43 odsto.
Tako ubjedljiv rezultat čini povratak Rencija malo vjerovatnim, ocjenjuje AFP.
Druga opcija bilo bi imenovanje tehnokratske vlade što je, prema ocjeni AFP, i najvjerovatniji scenario. To znači da bi Matarela imenovao predsjednika vlade uz podršku aktuelne ili nove proširene većine.
Među imenima koja cirkulišu su ministar finansija Pjer Karlo Padoan i predsjednik Senata Pjetro Graso.
Prelazna vlada bi imala zadatak da usvoji budžet za 2017. godinu i preda ga parlamentu na glasanje, kao i da modifikuje novi izborni zakon prije sljedećih izbora.
Prelazni premijer bi takođe mogao da odluči da nastavi rad do kraja aktuelnog mandata parlamenta u februaru 2018. godine što bio veoma nepopularan potez naročito među političkim pokretima kao što su "Pet zvjezdica" koji žele vanredne izbore.
Treća opcija odnosila bi se na hitno raspuštanje parlamenta, što je, kako navodi AFP, malo vjerovatno.
Nedavna izborna reforma imala je za cilj da osigura da vodeća stranka ima parlamentarnu većinu u Domu poslanika, dok neuspjeh ustavne reforme Senata znači da se njegovi članovi i dalje biraju po proporcionalnom sistemu čime dva doma ostaju nepomirljiva, a parlamentarna većina skoro nemoguća.
Populistički pokret "Pet zvjezdica" osnivača i lidera Bepe Grila tražio je da se izbori održe za "nedjelju dana" vjerujući da bi izborni zakon mogao da se izmijeni u Senatu ako bude potrebno kako bi on bio usklađeniji sa onim iz Doma poslanika.
Međutim, većina drugih političkih partija koje imaju većinu u parlamentu, sa tim se ne slaže upravo da bi se izbjegla pobjeda političke stranke. Umjesto toga oni zagovaraju reformu izbornog zakona.
Na kraju će predsjednik Matarela biti taj koji će odlučivati o neposrednoj budućnosti Italije i osigurati većinu za formiranje tehnokratske vlade ako želi da izbjegne, kao što mnogi analitičari vjeruju, prijevremene izbore sljedeće godine.
Na drugom kraju svijeta, poslije poraza na referendumu i najavljene Recijeve ostavke tokijske berze otvorene su danas sa akcijama u padu.
Italijanski mediji danas su na prvim stranama jednoglasno istakli kako niko nije očekivao ovako nadmoćnu pobjedu opcije "ne" na referendumu.
"Korijere dela Sera" tako piše da je pobijedio talas opcije "ne", "Republika navodi da se radi o trijumfu opcije protiv, dok "Fato kvotidijano" ističe kako je "Ustav pobijedio Rencija 59 prema 41".
( Vijesti online, Tanjug )