Vrijeme da ponude više od bojkota
Opozicija mora ponuditi konkretne akcije, kako je bojkot ne bi politički marginalizovao
Građanska opozicija i Demokratski front moraće uskoro da preduzmu konkretne korake ukoliko žele da pokažu jasnu strategiju za zajedničko djelovanje. Insistiranjem na ponavljanju izbora samo preko medija i bez konkretnih akcija, opozicija će teško ubijediti međunarodnu zajednicu da njeno negodovanje nije kratkotrajno. S druge strane, nastavak bojkota parlamenta bez paralelnog djelovanja, mogao bi opoziciju politički marginalizovati i dati prostor vladajućoj koaliciji da bez protivljenja oponenata donosi sporne zakone.
Programski direktor Građanske inicijative Boris Raonić smatra da bojkot institucija nigdje nije donio rezultat, navodeći da će to uskoro pokazati i izbori u Makedoniji. Raonić upozorava da opozicija nema jasnu strategiju o zajedničkom djelovanju.
“Ne postoji elementarni nivo koordinacije i to vidimo u Kotoru i Budvi. Postoji kriza liderstva, a to vidimo u podatku da je dvadestak pojedinaca koji sebe doživljavaju nekim liderima. Visok je nivo nepovjerenja, manjak svježine u nastupu i kadrovima. Nepostojanje strategije kako do nekog mandata iz dijela manjinskih su samo neki od problema, koji već danas moraju biti riješeni, da bi se mogla praviti strategija za neke buduće akcije“, kazao je Raonić, navodeći da su opozicione partije u različitim izbornim ciklusima „imale iste savjetnike čiji su rezultati očajni“.
Iako su u izbornoj noći najavili analizu loših izbornih rezultata, opozicione partije su dan kasnije poručile da ne priznaju izbore tražeći njihovo ponavljanje. Uz poruku da ne priznaju rezultate izbora, opozicione partije počele su sa bojkotom parlamenta, a kada je Demokratska partija socijalista (DPS) predložila Duška Markovića za premijera, manjinskim strankama ponudili su formiranje vladajuće većine.
Kada je bilo jasno da manjine uveliko sa Markovićem pregovaraju o podjeli vlasti, iz opozicije su prvo najavljeni protesti a, kada je dio opozicionara to odbio, najavljena je platforma za održavanje parlamentarnih izbora uporedo sa predsjedničkim. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić pojasnio je da bi se u tom slučaju opozicija vratila u parlament kako bi pripremila te izbore i spriječila štetno djelovanje DPS-a. Damir Nikočević iz Centra za građansko obrazovanje smatra da bi to značilo priznanje izbornih rezultata, što bi opoziciju dovelo u kontradiktornost.
“Sve to osnažuje utisak da ovaj bojkot, iako iza njega kao razlog stoji nesumnjiv javni interes, jeste više rezultat nedostatka planskog djelovanja, nego strateško sredstvo kojim se djeluje protiv vlasti. Otvara se pitanje i da li na duži rok to može više donijeti ili odnijeti opoziciji, jer joj ograničava vidljivost i kanale komunikacije“, tvrdi Nikočević.
Iako je tokom izbornog dana 20 srpskih državljana optuženo za planiranje upada u parlament i hapšenja predsjednika DPS-a, visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han su dan kasnije ocijenili da su izbori “održani u konkurentnom okruženju i da ih je odlikovalo opšte poštovanje temeljnih sloboda”. Da su izbori provedeni na miran i propisan način, ocijenila je i ambasadorka SAD Margaret Uehara, navodeći da je bilo nekoliko slučajeva proceduralnih nepravilnosti. Pojašnjavajući da je fokus međunarodne javnosti sada na Makedoniji, Nikočević ističe da je “crnogorsko pitanje” ostavljeno po strani nakon što je OEBS verifikovao izbore.
“To ne ide u korist opoziciji iako su izbori održani u neobičnoj atmosferi sa naznakama zloupotreba koje su bile karakterične i za prethodne cikluse. Ipak, takve stvari će svakako biti dio posebnog interesovanja evropskih partnera kroz integracioni proces. I to je šansa za opoziciju, pod uslovom da ima dobru strategiju”, smatra Nikočević.
Na Balkanu slabo razumiju značaj vlade u sjenci
Podsjećajući da je opozicija razmatrala i mogućnost formiranja vlade u sjenci, Nikočević navodi da takvi modeli djelovanja nemaju efekta na Balkanu.
„Vlada u sjenci koja se pominje kao novi način djelovanja je zanimljiv koncept, ali je pitanje kako to može funkcionisati u društvima nerazvijene političke kulture, kakva je crnogorska. Vidjeli smo nedavno i ograničenja takvog načina političke borbe u Srbiji kada je Vlada u sjenci Demokratske stranke bila praktično bezazlena po Vučićevu vlast“, tvrdi on.
( Samir Kajošević )