Izbori za predsjednika Austrije, treći put: Postoje informacije o većoj izlaznosti

Oko 6,4 miliona Austrijanaca ima pravo glasa na današnjim izborima, koji su u stvari ponavljanje drugog kruga glasanja održanog krajem maja, a koje je Ustavni sud poništio zbog nepravilnosti u prebrojavanju glasova pristiglih putem pošte

58 pregleda0 komentar(a)
Aleksandar van der Belen, Norbert Hofer, Foto: Reuters
04.12.2016. 14:11h

Na predsjedničkim izborima u Austriji izlaznost je povećana u poređenju sa drugim krugom održanom krajem maja, a koji je poništen, javljaju austrijski mediji uz ocjenu da kod birača koji su treći put morali da izađu na birališta kako bi glasali za budućeg predsjednika, očigledno ne postoji zamor od glasanja.

Mediji nemaju tačne podatke o izlaznosti iako su u nekim djelovima Austrije već završeni izbori, jer je novim pravilnikom zabranjeno izbornim komisijama da saopštavaju javnosti bilo koje informacije sa izbornih mjesta.

Kandidat Slobodarske partije Austrije (FPO) Norbert Hofer, koji se trenutno nalazi na putu iz Pinkafelda, u kojem je glasao, ka Beču, potvrdio je da postoje informacije o većoj izlaznosti.

On je, televiziji „Oe24“ kazao da je ishod neizvjestan, jer se ne zna ko su ti ljudi, koji su sada izašli na izbore.

Komentatori “Oe24” ipak konstatuju da će ovi izbori, iako se prognozira da će biti ponovo tijesan ishod, biti završeni jasnim rezultatom.

Današnji predsjednički izbori su u žiži međunarodne javnosti, jer Evropa sa strepnjom prati ko će da pobijedi, i da li će stvarno, kao što se prognoziralo, Hofer kandidat desnice postati šef države.

To bi, kako strepe politikolozi, moglo predstavljati podršku desno orijentisanim strankama u drugim zemljama EU, posebno u Francuskoj, gdje se kandiduje za šefa države Marin Le Pen, ali i podstaći njemačku AfD, te i holandskog desničara Gert Vildersa, koji u Holandiji danas čak organizuje feštu povodom austrijskih izbora.

Ukoliko Hofer pobijedi, prema procjenama austrijskih medija, uslijediće zasigurno osude iz iznostranstva, te i podrugivanje strane štampe, kao što je već bio slučaj zbog poništavanja drugog kruga glasanja i kasnijeg problema sa izbornim materijalom, te je Austrija nazivana i “Banana republikom”, a dovođen je u pitanje i stepen demokratičnosti.

Predsjednički izbori uticaće zasigurno i na austrijsku vladu, jer koalicija Socijaldemokratske partije (SPO) i Narodne stranke (OVP) obavlja posao u stalnoj raspravi i svađama.

Pobjeda kandidata podržanog od Zelene stranke Aleksandera van der Belena samo će vladajućim partijama donijeti neko vrijeme za nastavak rada, dok bi pobjeda Hofera zasigurno značila da bi će parlamentarni izbori biti održani iduće, a ne tek 2018.godine, kada je planirano.

Naime, OVP, poželjeće da isprobaju koaliciju sa FPO, koja jača od izbora do izbora ali s njom koketira i SPO.

Na drugoj strani pobjedom Hofera jačala bi dalje FPO, ali bi njen problem Hajnc-Kristijan Štrahe imao problem, jer je on do sada bio najpopularniji u toj stranci, a sada ima konkurenciju u predsjedničkom kandidatu.

Kako god se završili predsjednički izbori oni su pokazali da je Austrija podijeljena zemlja, te će veliki i najteži zadatak novog šefa države biti da ponovo ujedini građane, jer će oni koji su glasali za poraženog kandidata osjećati da nisu zastupljeni u politici.

Oba kandidata na današnjim predsjedničkim izborima u Austriji, Norbert Hofer i Aleksander van der Belen, izrazili su uvjerenje prilikom dolaska na glasačko mjesto da će pobijediti.

Širom Austrije jutros su, od osam sati, otvorena skoro sva biračka mjesta, za izbor predsjednika, na kojem 6,4 miliona građana ima priliku da se odluči između kandidata desničarske Slobodarske partije (FPO) Norberta Hofera i kandidata podržanog od strane Zelenih Aleksandera van der Belena.

Kandidat Slobodarske partije (FP) Hofer glasao je u mjestu Pinkafeld u pokrajini Burgenland, gdje ga je, ispred glasačkog mjesta sačekao veliki broj novinara.

On je kazao da je uvjeren da će osvojiti više od 50 odsto glasova, te da je cilj ostao isti kao i u maju, a to je 52 odsto.

Upitan za tvrdnje Najdžela Faraža da će, ako postane predsjednik Austrije, raspisati referendum o istupanju iz EU, Hofer je odgovorio da se radi o "potpuno lošoj procjeni" i poručio da ga nimalo ne raduje da se neko sa strane miješa.

Na pitanje gdje će ga voditi prvo putovanje u inostranstvo, Hofer je naveo Vašington, Brisel, Moskvu, kao i susjedne zemlje Austrije.

Kandidat podržan od Zelene stranke Van der Belen glasao je u Beču, gdje je novinarima kazao da je predizborna kampanja bila naporna i da se rezultat izbora najvjerovatnije neće znati do ponedjeljka.

Upitan u vezi referenduma u Italiji kazao je da se nada pobjedi premijera Matea Rencija.

Kandidati za predsjednika Austrije, ovaj put, su glasali bez prisustva medija, pošto je novim izbornim zakonom, koji je usvojen u međuvremenu, zabranjeno slikanje i snimanje na izbornom mjestu.

Od 8 sati otvoreno je 9.551 od ukupno 10.292 glasačkih mjesta, a od 10 su otvorena i ostala glasačka mjesta.

Samo poslije dvadesetak minuta zatvoriće se prva glasačka mjesta, pošto samo između 8 i 8.20 časova stanovnici doma Antonius u Feldkirhenu imaju vremena da glasaju, a deset minuta kasnije zatvara se glasačko mjesto u zatvoru u Insbruku.

Austrijanci danas, po treći put ove godine, izlaze na birališta kako bi izabrali predsjednika zemlje, pošto su, zbog manjkavosti izbornog materijala, izbori dva puta odlagani.

Oko 6,4 miliona Austrijanaca ima pravo glasa na današnjim izborima, koji su u stvari ponavljanje drugog kruga glasanja održanog krajem maja, a koje je Ustavni sud poništio zbog nepravilnosti u prebrojavanju glasova pristiglih putem pošte.

U prvom krugu, održanom 24. aprila, kandidat Slobodarske partije Austrije (FPO) Norbert Hofer bio je prvi sa 35,1 odsto glasova, a nezavisni kandidat Aleksander van der Belen drugi sa 21,3 odsto glasova.

U drugom krugu, održanom 22. maja, pobijedio je Van der Belen, zahvaljujući glasovima pristiglim putem pošte, tijesno sa 50,3 odsto, a Hofer je osvojio 49,7 procenata glasova.

Taj ishod je Ustavni sud osporio, pošto su glasovi pristigli putem pošte, a koji su bili odlučujući, otvarani pre zakonskog roka, a u mnogim mjestima u odsustvu svih članova izborne komisije.

Ponavljanje drugog kruga trebalo je da se održi 2. oktobra, ali je oko dvije nedjelje pred glasanje ustanovljeno da postoji problem sa izbornim materijalom.

Naime, ponovo su problem bili glasački listići za glasanje putem pošte – koverte su se odlepljivale čime bi poslati glasovi bili automatski nevažeći.

Ministar unutrašnjih poslova Volfgang Sobotka je zbog toga predložio odlaganje izbora, kao i promjenu štamparije, te je parlament usvojio odluku da se izbori održe 4. decembra, uz izmijenjeni izborni zakon koji je omogućio ažuriranje glasačkog spiska, ali i donio jasna pravila za izborne komisije i glasače.

U poređenju sa glasanjem u maju, za 20 odsto je manji broj izdatih glasačkih listića za glasanje putem pošte, ali i dalje ih je nešto više od 700.000, pa mogu uticati na konačni rezultat ako trka za predsjednika bude tijesna.

Zvanični rezultati, kako je najavljeno, neće biti saopštavani pre ponedjeljka, pošto se tek tog dana prebrojavaju glasovi pristigli putem pošte, ali će prvi preliminarni biti objavljeni poslije zatvaranja glasačkih mjesta.

Budući predsjednik, ako niko ne uloži žalbu na ishod glasanja do 15. decembra, položiće zakletvu 26. januara.

Ako pobijedi Hofer, on će biti, sa 45 godina, najmlađi šef države, dok će Van der Belen, sa 73 godine, biti među starijima.

Ono što je u međunarodnoj javnosti izazvalo zabrinutost u vesti sa austrijskim izborima, jeste činjenica da bi Hofer, ako pobijedi, bio prvi predsjednik iz redova krajnje desnice koji bi došao na vlast.

To bi, kako neki strahuju, nakon pobjede Donalda Trampa u SAD, mogao biti dalji podsticaj za izborne pobjede desničara u Evropi, čime bi se mogao ugroziti projekat EU.

Hofer je, tokom predizborne kampanje neprestano objašnjavao da ni on, a ni FPO čiji je član, nisu protiv EU, već žele da veća ovlašćenja dobiju nacionalne države, a da ujedno postoji tješnja saradnja članica.

Takođe je podvlačio da neće raspisivati referendum o istupanju Austrije iz EU, već samo ukoliko Turska bude primljena u članstvo.

Austrija: Hofer favorit kladionica

Kandidat Slobodarske partije Austrije (FPO) Norbert Hofer favorit je kladionica na današnjim izborima za predsjednika Austrije.

Oko 6,4 miliona Austrijanaca danas ima mogućnost da izabere, u trećem pokušaju ove godine novog predsjednika Austrije, a biraju između Hofera i kandidata kojeg je podržala stranke Zelenih Aleksander van der Belena.

U tri najveće kladionice u Austriji Hofer je favorit.

U kladionici "Bet-at-Home" kvota za Hofera je 1.55, a za Van der Belena 2.30, kod kladionice "Mr Green" je slična situacija - Hofer 1.45, Van der Belen 2.50.

U kladionici "William Hil", Hofer je još izrazitiji favorit sa kvotom od 1.33.

Eksperti su jedinstveni u ocjeni da će predsjednički izbori i ovaj put biti odlučen u Beču.

Glavni razlog za to je Van der Belen u glavnom gradu Austrije, na prošlom glasanju, koje je poništeno, osvojio čak 63,3 odsto glasova, što ovaj put, zbog podjela u Socijaldemokratskoj partiji (SPO), najvjerovatnije neće moći da ponovi, jer ta stranka nema jedinstvenu liniju oko podrške ovog kandidata.

Uz to lider SPO i kancelar Kristijan Kern je, prije deseta dana, bio u televizijskom duelu sa liderom FPO Hajnc-Kristijanom Štraheom i tada bio političkim umjeren, podsticajući spekulacije da bi moglo doći do saradnje dvije stranke.

Takođe je, za konačni izbor, veoma važno ko će pobjediti u pokrajini Gornja Austrija, jer je tamo Van der Belen, zahvaljujući glasovima predatih putem pošte, na prošlom glasanju, ostvario prednost.

Inače prvi političar koji je danas glasao bio je doskorašnji predsjednik Austrije Hajnc Fišer, koji je u 8.15 izašao na biralište u Beču.

On je uoči izbora izrazio uvjerenje da će od njega podržavani kandidat Van der Belen biti njegov naslednik.