O Đalovića pećini za sada govore rijetki posjetioci: Doživjeti teško dostupne bisere prirode
"Prvi uslov da bi jedna turistička pećina zaživjela je njena pristupačnost. Mi ovdje u ovom slučaju nemamo to. Pećina je na jako nepristupačnom terenu, ali ako uspijemo da prevaziđemo taj početni problem ona će dobiti na svojoj atraktivnosti", rekao je speleolog Željko Madžgalj
Na krajnjem sjeveru Crne Gore u Đalovića klisuri kod Bijelog Polja nalazi se Đalovića pećina ili kako se zvanično naziva Pećina nad Vražjiim firovima.
O vrijednosti i ljepoti ove pećine za sada govore samo rijetki posjetioci.
To su uglavnom speleolozi, ponekad planinari ili avanturisti koji žele da dožive teško dostupne bisere prirode. Bjelopoljac i speleolog Željko Madžgalj jedan je od njih.
"Ona svojom ljepotom spada u sami vrh. Ona je ako duga, 80 kilometara i mi kad bi koncentrisali sve što u njoj ima to bi bila najljepša pećina", kazao je Madžgalj.
Iako je sa prvim ulascima prije tri decenije prepoznata kao ozbiljan turistički resurs malo se toga uradilo na njenoj valorizaciji. Bez puta to nije bilo ni moguće, tvrdi Madžgalj.
"Prvi uslov da bi jedna turistička pećina zaživjela je njena pristupačnost. Mi ovdje u ovom slučaju nemamo to. Pećina je na jako nepristupačnom terenu, ali ako uspijemo da prevaziđemo taj početni problem ona će dobiti na svojoj atraktivnosti", rekao je Madžgalj.
Ipak priča o otvaranju Đalovića pećine konačno je pokrenuta sa mrtve tačke, kažu u opštini Bijelo Polje.
Urađena je studija ekonomske opravdanosti turističke valorizacije sa idejnim rješenjem uređenja dijela pećine u dužini od oko 800 metara .
Projektom je predviđena izgradnja puta do manastira Podvrh kao i izgradnja žičare do ulaza i osnivanje centra za posjetioce.
Projekat turističke valorizacije Đalovića pećine u koji će država, barem kako se najavljuje, uložiti 12 miliona eura je isplativ, tvrde u opštini.
"Uzeli smo opcije da će biti od 50-150.000 posjetilaca ove pećine i čak u najpesimističnijem rješenju od 50.000 posjetilaca sama investicija će biti isplativa. Investicija u samu pećinu i žičaru će biti 6 miliona eura što ukupno sa putem do manastrira Podvrh-Bistrica iznosi ukupno 12 miliona eura", istakao je Petar Smolović, potpredsjednik opštine Bijelo Polje.
Iako više vole istraživanje divljih pećina, speleolozi podržavaju otvaranje prve turističke pećine u Crnoj Gori.
"Mi prepoznajemo važnost ovog projekta za ukupno društvo, za zapošljavanje, za privredni rast. Imamo 1.250 pećina u svijetu koje je turistički valorizovano. Nešto se mora žrtvovati i Đalovića pećina na sreću ima jedan dio pećine koji pod znacima navoda možemo žrtvovati za jedan ovakav projekat", objasnio je Smolović.
Procjena je da će kompletan projekat biti završen za četiri godine, a samo uređenje pećine biće završeno za nešto više od godinu dana.
( TV Vijesti Boban Obradović )