Fabris: Loši krediti još otežavaju rast
Do rasta profita uvođenjem novih usluga ili širenju postojećih, poput elektronskog i investicionog bankarstva, smatra Fabris
Za dugoročno povećanje profitabilnosti banaka potrebno je rješavanje problema loših kredita i smanjenje nivoa operativnih troškova banaka, ocijenio je za “Vijesti” viceguverner Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnosti i platni promet Nikola Fabris.
“Vijesti” su Fabrisa pitala na koji način se dugoročno može povećati profitabilnost bankarskog sektora i kako komentariše stav Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske komisije (EK) koje su u posljednjim izvještajima ukazale da je crnogorski bankarski sektor niskoprofitabilan. Ocijenjeno je da su crnogorske banke ranjive zbog stranih izvora finansiranja.
“Za dugoročno povećanje profitabilnosti banaka potrebno je rješavanje problema loših kredita (ta mjera kratkoročno posmatrano može uticati na smanjenje profita) i smanjenje nivoa operativnih troškova banaka. Rast profita se može tražiti i u uvođenju novih usluga ili širenju postojećih, poput elektronskog bankarstva, investicionog bankarstva...”, kazao je Fabris.
On je objasnio da je ranjivost zbog stranih izvora finansiranja bila prisutna neposredno prije izbijanja globalne finansijske krize i u prvih nekoliko godina nakon izbijanja globalne finansijske krize.
“Strani krediti banaka danas su značajno smanjeni i oni su iznosili 202 miliona eura na kraju trećeg kvartala ove godine. Predstavljaju manje od 10 odsto ukupno odobrenih kredita. Uz to, oni su niži 75 odsto u odnosu na maksimalni nivo koji je bio prisutan na kraju 2008. godine (830 miliona eura). S obzirom na to da se posljednjih nekoliko godina bankarski sektor stabilizovao, započet je trend razduživanja, odnosno smanjivanja stranih kredita”, rekao je Fabris.
Bankarski sektor je iskazao dobit od 23,7 miliona eura na kraju septembra ove godine. Fabris ocjenjuje da je to značajan napredak u odnosu na prethodne godine.
“Kada su u pitanju pokazatelji profitabilnosti, prinos na prosječnu aktivu iznosio je 0,89 odsto, a prinos na prosječni kapital 6,6 odsto na kraju septembra”, naveo je Fabris.
On je dodao da je deset od 15 banaka imalo pozitivan rezultat poslovanja.
“Vijesti” su tražile komentar u vezi stavova EBRD i EK od Udruženja banka (UBCG). Objašnjeno je da za sada ne mogu odgovoriti na pitanja, jer zvanično još nije došlo do promjene na mjestu generalnog sekretara udruženja, te da bi to trebalo da se završi u narednih desetak dana.
Za novog generalnog sekretara udruženja izabran je Bratislav Pejaković umjesto Mirka Radonjića koji ide u penziju.
Rezultati lošiji jer su iz juna, približavanje EU smanjuje profit
Fabris je objasnio da su EBRD i EK analize bazirali na podacima sa kraja juna koji su uobičajeno slabiji zbog sezonskog efekta.
“Na primjer, profit banaka na kraju septembra viši je za 66 odsto u odnosu na kraj juna”, naglasio je Fabris.
Iz bankarskog sektora su “Vijestima” nezvanično kazali da postoje banke koje dobro zarađuju, a postoje i one sa gubicima.
“Tačno je da smo ranjivi zbog izvora finansiranja. Uz to, mogu reći da postoji bojazan da će nam u narednom periodu biti još niža profitabilnost zbog sve strožih standarda koji stupaju na snagu našim približavanjem EU propisima”, rekao je sagovornik “Vijesti”.
U bankarskom sektoru su pesimisti što se tiče povećanja profitabilnosti banaka.
“Mislim sada da to nikoga toliko i ne tangira i da je stav javnosti negativan prema bankama, tako da ne vidim nastojanja donosioca odluka da se bankama olakša poslovanje i time poveća profitabilnost”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
( Marija Mirjačić )