Mogućnosti berze još nisu iskorišćene
Klijentima koji su manje skloni riziku, a više štednji i očuvanju svog kapitala, na raspolaganju stoje ulaganja prije svega u akcije stabilnih kompanija energetskog i telekomunikacionog sektora, koje svake godine ostvaruju pozitivne rezultate i akcionarima donose prinos kroz dividende
To što ukupan iznos ponuđenih državnih obveznica nije u cjelosti prodat na berzi, ne mora značiti da nije bilo dovoljno interesovanja, kaže direktor sektora riznice u Erste banci Igor Savić.
“Mislim da pojedini investitori, u ovom trenutku, nijesu bili u prilici da učestvuju iz nekih razloga čija priroda nije u direktnoj vezi sa suštinskom ocjenom da li je ovo bila dobra investiciona prilika ili ne. Važnija od toga da li je određeni iznos obveznica ostao neprodat, jeste činjenica da je kapital investitora uložen na domaćem, a ne međunarodnom tržištu. Osim toga, očekujem da ovo, i eventualna buduća lokalna izdanja hartija od vrijednosti, dodatno podstaknu razvoj sekundarnog tržišta. Samim tim uslijediće i oživljavanje ukupnog tržišta kapitala”, rekao je Savić, koji smatra da su izdanje i sve pripremne aktivnosti bile uspješne.
Kako ocjenjujete trenutne prilike na berzi i šta savjetnici banke predlažu klijentima za ulaganje?
Klijentima koji su manje skloni riziku, a više štednji i očuvanju svog kapitala, na raspolaganju stoje ulaganja prije svega u akcije stabilnih kompanija energetskog i telekomunikacionog sektora, koje svake godine ostvaruju pozitivne rezultate i akcionarima donose prinos kroz dividende. Za klijente koji pozitivno percipiraju rizik investiranja i očekuju veće zarade, uvijek možemo predložiti ulaganje uz kombinaciju perspektivnih sektora i kompanija, kao što su elektro-energetski ili lučko- transportni. Ipak, trgovina na berzi je trgovina očekivanjima, tako da će klijent koji najbolje percipira kretanje u budućnosti ostvariti i najveću zaradu.
Šta mislite zašto crnogorske kompanije kroz emisiju akcija (ili obveznica) ne prikupljaju nedostajući kapital nego se i dalje zadužuju u bankama po nepovoljnijim uslovima?
Slažem se da nema puno domaćih kompanija, pa ni onih uspješnijih, koje razmišljaju da u određenoj razmjeri podijele uspjeh i rizike svog trenutnog obima i kvaliteta poslovanja, kao i eventualnih razvojnih projekata koji bi zahtijevali svjež kapital. Taj kapital mogao bi da dođe kroz transformaciju u akcionarska društva i prodajom dijela akcija na berzi, ili putem emitovanja kompanijskih obveznica. Smatram da ni na investitorskoj strani u ovom trenutku ne postoji dovoljan nivo interesovanja.
Sve ovo bi moglo da se promijeni uporedo sa izmjenama u regulativi koja definiše tržište kapitala, koje bi trebalo da unaprijede nivo transparentnosti. To bi zasigurno podstaklo obostrano interesovanje za partnerstvom kompanija i investitora, kroz učešće u vlasništvu. Nekoliko inicijalnih transformacija u udjelima pojedinih biznisa bi ohrabrilo i ostale učesnike na tržištu da razmišljaju u tom pravcu. Po mom mišljenju, nivo transparentnosti poslovanja je u direktnoj vezi sa nivoom interesovanja investitora za ulaganje u kompanije čije se akcije listaju na berzi. Investitori jednostavno izbjegavaju da ulažu kapital u kompanije o kojima nemaju dovoljno poslovnih i drugih informacija.
Posredstvom vaše banke mogu se odnedavno kupiti akcije kompanija u regionu. Koliki su transakcioni troškovi?
Erste banka, kao dio Erste Grupe koja je jedan od ključnih aktera na tržištima kapitala u zemljama u kojima posluju njene članice, ima najbolju infrastrukturu u Crnoj Gori. Klijentima omogućavamo da investiraju na svim razvijenim tržištima svijeta. U tom smislu im nudimo instant realizaciju naloga na svim većim berzama, uključujući i berze u regionu,uz veoma kompetitivne provizije i izvršenje visokog kvaliteta. Ukupna provizija za trgovanje i saldiranje zavisi od tržišta i visine naloga, ali uglavnom iznosi od 0,4% do 0,7% vrijednosti transakcije.
Kakve su trenutno prilike na berzama u regionu?
Indeksi akcija na berzama u regionu su ove godine uglavnom u blagom plusu. Slovenačka berza za sada ima najbolji učinak i trenutno je u plusu nešto ispod 15%. Berzanski indeksi u Hrvatskoji i Srbiji su takođe u blagom plusu, sa 4,5%, odnosno 3,6% rasta od početka godine. Prilikom upoređivanja treba imati u vidu da su indeksi zagrebačke i beogradske berze u kunama, odnosno dinarima. Što se Crne Gore tiče, indeks deset najlikvidnijih akcija MNSE10 je trenutno u minusu za 12% od početka godine. Prilikom ocjene ovakvog učinka treba imati u vidu više faktora. Sa jedne strane, pad je najviše uzrokovan padom najvećih konstituenata indeksa. Akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema je godinu započela cijenom od 95 centi, a danas se trguje neznatno iznad 80 centi (pad od 15,6%), dok je akcija Crnogorskog Telekoma sa 3,9 eura došla na oko 2,85 eura (pad od 26,9%).
Sa druge, pozitivne, strane, upravo Crnogorski Telekom, ali i Jugopetrol, koji zajedno čine 40% indeksa, u ovoj godini su isplatili dividende u procentima od oko 10%, što nije mjereno kretanjem indeksa, a svakako je značilo zaradu akcionarima.
Erste broker sve više trguje na berzi, ima 28 odsto prometa
Odjeljenje za brokersko-dilerske poslove Erste banke je učestvovalo u nedavnoj kupovini državnih obveznica, pri čemu je, što za račun klijenata, što za svoj račun, realizovalo značajan udio ukupno prodatih obveznica.
“Ne računajući upravo završenu aukciju državnih obveznica, u prethodna dva mjeseca Erste broker je ostvario čak 28 odsto učešća u prometu Montenegroberze. To je izuzetno, posebno imajući u vidu da smo najmlađi ovlašćeni učesnik na tržištu kapitala i da smo formalno startovali u septembru”, naveo je Savić.
( Milorad Milošević )