Mito dalo više od 76.500 odraslih građana Crne Gore
Građani najčešće mito daju zdravstvenim radnicima i saobraćajcima, rezultatima borbe protiv korupcije zadovoljno svega 17 odsto ispitanika
Više od 76.500 odraslih građana dalo je mito, od čega je oko 32.000 novcem “podmazalo” zdravstvene radnike, može se zaključiti iz istraživanja koje je sprovela organizacija Transparensi internešenal (TI).
TI je saopštila je da im je 16 odsto ispitanika, priznalo da je dalo mito u posljednjih 12 mjeseci za barem jednu od osam javnih usluga - odnosno svaki šesti odrasli građanin Crne Gore, prema popisu stanovništva iz 2011. Iistraživanje je sprovedeno od 28. novembra 2015. do 7. marta 2016. na reprezentativnom uzorku od 1.503 punoljetna ispitanika.
Osim javnog zdravstva, istraživanjem “Globalni barometar korupcije” bile su obuhvaćene saobraćajna policija, obrazovni sistem, sudovi, javne službe koje izdaju službene isprave, službe nadležne za naknade za nezaposlene i za naknade u okviru socijalnog osiguranja.
Nakon zdravstvenih radnika, najveći procenat ispitanika (11 odsto) priznao je da je podmitio saobraćajnog policajca. Ukoliko se to projektuje na broj odraslih stanovnika u Crnoj Gori, to znači da je više od 12.000 osoba nezakonito dalo novac tokom godine.
TI je problem korupcije u obrazovanju podijelio u dvije grupe - osnovno i srednje, odnosno visoko. Korupcija je, prema istraživanju, zastupljenija u prvoj grupi, gdje je osam odsto priznalo da je dalo mito, odnosno oko 6.500 slučajeva.
Na fakultetima to je uradilo za procenat manje ispitanika ili nešto više od 5.000 odraslih osoba kada se projektuje na broj stanovnika.
Pet odsto - projektovano 5.500 - odgovorilo je da je za izdavanje dokumenata moralo da isplati više novca nego je bilo potrebno procedurom.
TI nije iznio konkretne podatke za korupciju u sudstvu i službama za naknade za nezaposlene i socijalno osiguranje, jer je manje od potrebnog broja ispitanika dalo konkretne odgovore. Većina ispitanika je kazala i da misle da je više korupcije nego što je bilo prije četiri godine.
Međutim, većina (33 odsto) je kazala da je glavni razlog zašto ne prijavljuju korupciju strah od mogućih posljedica. Da je korupciju teško dokazati smatra 19 odsto ispitanika, 10 da to neće napraviti nikakvu razliku, a pet da bi sami stradali zbog davanja mita.
Rezultatima vladine borbe protiv korupcije zadovoljno je samo 17 odsto ispitanika, dok je 50 odsto nezadovoljno. TI je zato donio četiri ključne preporuke za smanjenje političke korupcije i omogućavanje ljudima da je prijavljuju bez straha od odmazde. Vlasti bi, između ostalog, trebalo da usvoje i primijene sveobuhvatnu legislativu za zaštitu zviždača, podrže zviždače i one koji prijavljuju korupciju i obezbijede da se njihova otkrića adekvatno isprate.
Preporučuje se i da se obezbijedi nezavisnost pravosuđa, posebno u zemljama koje pristupaju EU, kroz smanjenje uticaja izvršne vlasti.
( Miloš Rudović, Ana Komatina )