"Sigurnim korakom" u nova zaduživanja

Opet smo se “uspješno zadužili” na tržištu domaćih i stranih banaka u protekla dva dana po stopi od 4%. “Uspješno” kao i onda početkom 2010. godine kad smo se zaduživali po stopi od preko 7%, zbog čega danas za kamate na te kredite izdvajamo više nego što dajemo za socijalna davanja.

Na ovo kreditno zaduženje ćemo za kamate u naredne četiri godine dati 12 miliona eura, a skoro toliko, za usporedbu, dajemo za Univerzitet Crne Gore.

U trenutku kad je novac ima najnižu cijenu pozajmljivanja u nekoliko decenija, mi se “uspješno zadužujemo” po 20 puta većoj cijeni od Belgije.

Prošnonedeljni izvještaj zaduživanja na tržištu izlgeda ovako - Belgija je po rekordno niskim prinosima emitovala desetogodišnje (0,192%), petnaestogodišnje (0,567%) i tridesetogodišnje (1,003%) obveznice. Francuska je emitovala tromjesečne (-0,687%), šestomjesečne (-0,662%) i po rekordno niskom prinosu (-0,635%) jednogodišnje trezorske zapise, a Italija šestomjesečne trezorske zapise (-0,295%). Finska je po rekordno niskom prinosu od 0,411% emitovala obveznice s dospijećem od 15 godina, dok je po većem prinosu Njemačka emitovala petogodišnje obveznice (-0,46%), a najveći rast prinosa u poređenju s prethodnim aukcijama zabilježen je kod petogodišnjih (0,57%) i desetogodišnjih (1,60%) obveznica Italije. Austrija je putem banaka emitovala dvije milijarde EUR obveznica s dospijećem od 70 godina.

Dok god nam “istorijski” dani budu oni u kojima se zadužujemo da bi plaćali predhodna “istorijska” zaduživanja, ova država nema svijetlu budućnost.

"Sigurnim korakom" smo krenuli u zaduživanje, u najave da će majkama sa troje i više djece nadoknada biti “redefinisana”, u najavu povećanja cijene struje od početka naredne godine. I to je ono za što je glasalo 158.000 naših sugrađana i ne bih imao ništa protiv da samo oni snose posljedice svog neodgovornog izbora. Posljedice nesposobne i neodgovorne političke grupacije na vlasti snose, nažalost, svi građani Crne Gore, i oni koji su ih glasali, i oni koji su bili protiv i oni koji su tog 16. oktobra odlučili da ne izađu na birališta.

Uz sve ove vijesti da dodamo i plan prodaje Luke Bar, Ulcinjske rivijere i Instituta Simo Milošević. Buljaricu već kapariše firma službenice Ministarstva za održivi razvoj po 22 eura po metru kvadratnom. Mauzolej na Lovćenu je siguran. Barem za sad, viđećemo da ne zafali para za koju godinu.

Nema nešto ni previše “ekonomskih i političkih analitičara” da objasne sve prednosti ovog čudesnog ekonomskog modela. Čekaju da neka državna institucija objavi kakav poziv za projekat od 10, 20, 50.000 eura pa da konkurišu i svojim znanjem doprinesu razvoju domovine. Ili da ih pošalju u neku od satelitskih partija pred izbore. Poslije će opet i jedni i drugi naširoko o uspjesima Vlade.

Nedostaje i ključni aspekt ove trgovine - da država stimuliše domaće banke da umjesto ulaganja u ekonomiju mediteranskog tigra, ulaže u sigurne državne obveznice.

Te iste banke građanima za deponovana sredstva daju mizerne iznose kamate na oročenu štednju, koja je najčešće kreće oko 1%.

Da bankarsko-državna kooperativa bude potpuna vidimo po prosječnoj stopi kamate kad uzimate sredstva od banaka. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, iznosi 7.98% i razlika između aktivne (kad mi građani pozajmljujemo novac) i pasivne (kad oročimo sredstva) kamatne stope iznosi nevjerovatnih 6.85%! Pri tome se količina novca sa kojim raspolažu banke povećava iz mjeseca u mjesec. Kako bi upotpunili ovu finu sliku, da prođemo kroz prosječne kamatne stope par zemalja - Slovenija 0.75%, Letonija 0.10%, Austrija 0.15% ili nama bliže Hrvatska 3.07, Bugarska 1.84% ili Rumunija 2.94%

Da rezimiramo, država se uspješno zadužuje po 10, 20 ili 30 puta većem iznosu nego druge zemlje u Evropi.

Ekonomija “mediteranskog tigra” je toliko jaka da banke neće da ulažu u privredu.

Imamo ponajveće kamatne stope za građane, privredu i državu u Evropi.

Razlika između aktivne i pasivne kamatne stope je 7 puta.

Uzroke ovakvom stanju trebamo tražiti u ekonomiji koju je politička elita DPS-a forsirala godinama prvo rasprodaja cjelokupne društvene imovine, pa okretanje prodaji zemljišta na atraktivnim lokacijama.

Zadužujemo se za tekuću potrošnju po zelenaškim kamatama, dok ne postoji bila kakva vizija razvoja realne ekonomije iz koje bi vraćali krediti.

Pokrivenost uvoza izvozom je na novou afričkih ekonomija, i to onih manje razvijenih.

Vlada je nesposobna da sprovede i decenijama pripremane projekte poput autoputa za koji je ove godine potrošeno 5 od planiranih 245 miliona eura.

Ekonomsko neznanje, sistemska korupcija, nedostatak vizije razvoja, nakaradna ekonomska politika i sprega države i bankarskog lobija će u kratkom vremenskom periodu odvesti ovu državu u dužničko ropstvo iz kojeg će DPS elita odletjeti privatnim avionima do Paname, Švajcarske, Kajmanskih ili Sejšelskih ostrva (đe su već sad njihove, odnosno naše pare), a mi ostali (uključujući i one koji su ih glasali!) ostati u Crnoj Gori da vraćamo stotine miliona eura kredita i pripadajućih kamata. Iz istorijskih dana za “uspješno” zaduživanje.

( Mirko Stanić )