Svjedok praistorije u srcu pustinje
Talampaja zauzima površinu nešto veću od 2.100 kvadratnih kilometara i jedno je od najzanimljivijih arheoloških i paleontoloških nalazišta u Južnoj Americi. Njegove crvene peščare oblikovale su snažne erozije do kojih je došlo zahvaljujući aridnoj klimi i velikim temperaturnim fluktuacijama, a najviše stijene klanca Talampaja dosežu i do 143 metra visine
Najpoznatiji nacionalni park u Argentini nazvan je po rijeci Talapmaja, koja je odavno presušila, ali njeno korito još uvijek fascinira naučnike - u njemu su do sad pronađeni fosilizovani ostaci dinosaurusa, biljaka i brojnih predaka sisara koji otkrivaju tajne evolucije kičmenjaka. Zbog toga se Nacionalni park Talampaja našao na Uneskovoj listi svjetske baštine, baš kao i obližnja Mjesečeva dolina, pokrajinski park u kojem je pronađeno još više dokaza o bogatoj flori i fauni u periodu trijasa.
Talampaja zauzima površinu nešto veću od 2.100 kvadratnih kilometara i jedno je od najzanimljivijih arheoloških i paleontoloških nalazišta u Južnoj Americi. Njegove crvene peščare oblikovale su snažne erozije do kojih je došlo zahvaljujući aridnoj klimi i velikim temperaturnim fluktuacijama, a najviše stijene klanca Talampaja dosežu i do 143 metra visine.
Međutim, nisu dinosaurusi jedini zanimljivi stanovnici ovog prostora na sjeverozapadu Argentine. Arheolozi su na ovom tlu pronašli ostatke urođeničkih naselja, od kojih je najpoznatije Puerta del Cañón, i petroglife pripadnika lovačko-sakupljačkih naroda.
Danas je ovom parku dodata botanička bašta u kojoj se uzgajaju biljke popularne među lokalnim stanovništvom, a u njoj žive životinjske vrste koje su za Argentince izuzetno bitne - bez obzira na to je li riječ o endemskim vrstama ili ne - poput: puma, andskih kondora, zečeva, patagonijskih mara, gvanakoa...
( Vijesti online )