Crna Gora bez opreme za zemljotres
"Vidjećemo kroz budžet, da opremu koja je jako važna za zemljotrese, pokušavamo da nabavimo za sljedeću godinu", kaže Mirsad Mulić iz Direktorata za vanredne situacije
Ovonedjeljne poplave na sjeveru Crne Gore podsjetile su nas da se vanredne situacije dešavaju neočekivano, ali i na to koliko je važno da se na njih brzo i adekvatno reaguje. U MUP-ovom Direktoratu za vanredne situacije kažu da je Crna Gora relativno spremna da reaguje na poplavu, požar ili veliki snijeg, ali da to nije slučaj sa odgovorom na eventualni zemljotres.
Poseban problem je što civilna zaštita i pored višegodisnje priče o njenom formiranju ,i dalje ne postoji.
Spasioci iz 17 zemalja nedavno su u Crnoj Gori vježbali kako da reaguju na posljedice vanrednih situacija. Ta vježba bila je koristan trening, kažu u MUP-ovom Direktoratu za vanredne situacije.
"Bila je korisna iz razloga što smo kao sistem uvježbavali procedure i testirali naše kapacitete za odgovor i vjerujem da bismo sada u nekoj stvarnoj, realnoj situaciji bili značajno spremniji", rekao je Mirsad Mulić iz Direktorata za vanredne situacije
Iz Alfa centra ukazuju da država mora snažnije razvijati ovaj sektor.
"Treba svakodnevno unaprjeđivati i razvijati naš sistem odgovora na sve moguće krize koje mogu zadesiti zadesiti našu državu. Treba raditi na obuci, edukaciji, opremanju i treninzima ljudi koji su direktno angažovani u akcijama i operacijama spašavanja", kaže Aleksandar Dedović iz NVO Alfa centar.
Pitanje je kako bi reagovali u slučaju poplave, požara, zemljotresa ili velikog snijega? Kada je riječ o poplavama, imamo obučene spasioce i čamce, a kroz zajednički projekat sa kolegama iz Italije, vrijedan pola miliona eura, dobićemo dva čamca, tri pumpe visokog kapaciteta i drugu opremu.
Kada je riječ o požarima, imamo 60 vatrogasnih vozila i tri aviona, dva Er Traktora i jedan dromader. Za borbu protiv snijega, sve Opštine imaju snjegočistače i motorne sanke.
"Kada su u pitanju zemljotresi, naši kapaciteti tu su najskromniji, tu je najpotrebnije angažovati cijeli sistem. Ono što pokušavamo, vidjećemo kroz budžet, da opremu koja je jako važna za zemljotrese, pokušavamo da nabavimo za sljedeću godinu", kaže Mulić
To su razne građevinske mašine i alati, a da li ćemo i koliko za to odvojiti novca, u Direktoratu još ne znaju. Iz NVO sektora upozoravaju da se ne zna šta je sa formiranjem, dugo najavljivane, civilne odbrane koja bi trebalo da ima oko 2.000 pripadnika.
"Civilna odbrana je i dalje mrtvo slovo na papiru, odnosno u Zakonu o zaštiti i spašavanju, a mislim da svaka država, uređena država, mora razvijati ovaj sistem", rekao je Dedović.
Nadležni kažu da je formiranje jedinica civilne zaštite u proceduri. Nakon što su u julu usvojene izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju, obaveza MUP-a je da raspiše javni poziv, zatim da ljude obuči i opremi.
"Naš je plan da tokom 2017. godine raspišemo javni poziv. Naš je plan da to bude 400 do kraja iduće godine. Možda krajem iduće godine da počnemo sa obukom i ukoliko bi bilo sredstava u budžetu i opremanjem. Budući pripadnici civilne zaštite bili bi oslobođeni plaćanja ljekarskog uvjerenja prilikom zapošljavanja, zatim prilikom regulisanja pasoša i vozačke dozvole, bili bi oslobođeni tih troškova", objašnjava Mulić
Iz Direktorata za vanredne situacije ponavljaju da za sve treba vremena i novca, dodajući da u planu za narednu godinu imaju donošenje Nacionalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa.
( Marko Mišić )