Sve što ste željeli da znate o migreni

Jedan od sedam ljudi širom svijeta pati od migrene. Iako je ovo stanje proučavano još od vremena starih Grka – koji su pokušali da je liječe trepanacijom, bušenjem rupe u lobanji kako bi oslobodili zle duhove – i dalje nije potpuno razumljiva, sa samo nekoliko adekvatnih tretmana.

Šta je migrena?

Migrena je nasledna bolest koju karakterišu epizode jakog bola u glavi. Mnogi pacijenti takođe navode kao simptome mučninu, senzornu hiperaktivnost, kao i da im normalna jačina zvuka i svjetlosti djeluje veoma jako i nepodnošljivo. Ostali doživljavaju auru ili neurološke abnormalnosti kao što su vrtoglavica, privremeno sljepilo i ukočenost. Neke rijetke vrste, kao što je hemiplegična afera, predstavljaju poremećaje gena, sa posebnim mutacijama, što pojedince čini predispozicionim za neurološku hiperaktivnost. Ali najučestalija forme su poligene – kojoj konstelacija gena. Različiti faktori u okolini su takođe jako povezani sa migrenom, uključujući stres, preskakanje obroka i nedostatak sna.

Razumjevanje neuroloških procesa je i dalje ograničeno, ali naučnici počinju polako da sklapaju kockice.

“Znamo da dilatacija krvnih sudova igra ulogu i neki novi tretmani pokušavaju ovo da spreče“, rekla je Elizabet Loder, profesorka neurologije u medicinskoj školi na Harvardu.

Zašto ne znamo više o tome?

Ozbiljna istraživanja migrene počela su nedavno, jer su dugo doktori vjerovali da je migrena zapravo psihosomatkso stanje koje se javlja kod ljudi koji ne mogu da se izbore sa stresom.

“Bio je to poremećaj koji je uglavnom pogađao žene i nije uziman za ozbiljno. To je bolni poremećaj, a bol je subjektivan. Ne možemo da ga izmerimo, što otežava ostalim ljudima da povjeruju da je stvaran. Plus je epizodan, pa osoba između bolnih perioda djeluje normalno“, rekla je Loderova.

Da li su žene izloženije migreni?

Migrena je zastupljena kod oba pola, ali statistike navode da su žene izloženije.

Naučnici sumnjaju da je kruženje steroidnih hormona u jajniku, posebno pad estrogena koji se javlja tokom menstrualnog ciklusa, posebno provokativno, pogotovo za one žene koje imaju genetske predispozicije za poremećaj. Rasipanje ovih hormona s godinama objašnjava zašto su napadi migrene manje uobičajeni, što su žene starije.

Da li se onda migrena popravlja s godinama?

Poremećaj je najaktivniji i najproblematičniji tokom srednjih godina, u godinama kada su ljudi najproduktivniji. Ali, kako ste stariji, efekti se smanjuju. Razlog tome je to što naše arterije postaju čvršće i neke od vaskularnih događaja koji uzrokuju migrenu ne mogu da se dogode tako lako.

Koji tretmani su dostupni?

Obično se prepisuje grupa ljekova nazvana Triptan. Međutim, na oko 30, 40 odsto pacijenata ne djeluje prvi prepisani lijek, a za one koji uopšte ne reaguju, postoji malo alternativa, jer novi ljekovi za migrenu nisu razvijeni još od 1990-ih godina. što se Triptana tiče, djeluje jako sporo i treba mu od 45 do 90 minuta da počne da djeluje.

Za hronično oboljele od migrene, postoji jako siromašan broj tretmana, sa ljekovima koji obično proizvode neželjene efekte, poput sedacija, vrtoglavica i promjena raspoloženja.

“Problem je što većina ljekova koji se koriste za migrenu, nisu prvenstveno za nju namenjeni. Uglavnom su za epilepsiju ili depresiju, a kasnije je otkriveno da mogu da djeluju i za migrenu“, rekao je Brendan Dejvis, konsultant neurologije na Univerzitetskim bolnicama Severnih Midlandsa.

Da li će biti razvijeni bolji tretmani?

Kompanije ljekova traže injekciju koja će moći da spriječi sam početak migrene. Nivoi jednog posebnog proteina, CGRP, veoma moćne vazodilatacione supstance, mogu da pomognu tokom napada migrene. Drugi protein, PACAP, je takođe potencijalni obećavajući novi lijek.

Do sada su kompanije investirale u razvijanje antitjela koja mogu da se vežu za CGRP molekule i da ih blokiraju. Ovo se može izvesti mjesečnim injekcijama, prije nego sa ljekovima.

“Do sada su rezulteti studije pokazali da da ovi tretmani djeluju bolje od placeba. Oni ne eliminišu potpuno glavobolje, ali smanjuju njihov intenzitet. U nedavnoj studiji, u prosjeku, ljudima koji su imali 18 dana mjesečno glavobolju, broj se smanjio za 6,6 dana, a kod onih koji su uzimali placebo, za 4,2 dana. Razlika nije velika, ali je opet ima.“

( Vijesti online )