Pitanje koje mladi sve češće postavljaju: Da li da idem ili da ostanem u CG?
Želja za odlaskom nešto je jača kod muškaraca i onih koji se još školuju. Među njima je i Filip Kečina student završne godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici
O tome zašto otići, a zašto treba ostati u Crnoj Gori za TV Vijesti pričaju 23-godišnji Filip Kečina student Ekonomskog fakulteta u Podgorici i 19-godišnji Muamer Beganović sa studija Bezbjednosti na Univerzitetu Donja Gorica.
Da li da idem ili da ostanem u zemlji pitanje je koji mladi u Crnoj Gori sve češće sebi postavljaju. Istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo je da mogućnost za kvalitetniji život svaka druga mlada osoba vidi u inostranstvu.
Želja za odlaskom nešto je jača kod muškaraca i onih koji se još školuju. Među njima je i Filip Kečina student završne godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici.
Obrazovanje planira da nastavi u inostranstvu sa namjerom da tamo pronađe i posao.
"Kad uporedite život studenata u Njemačkoj u Češkoj, Londonu i uporedite život studenta u Podgorici. Razlika je enromna. Ukoliko bih stvorio uslove tamo da stvorim, ne mora to biti ni strašan posao sa nekom velikom platom, prosto ukoliko bih sebi vidio put dakle da postepeno nađem sebi neko mjesto, uhljebljene što se veli onda bih sigurno ostao", istakao je Filip Kečina, student.
Devetnaestogodišnji Muamer Beganović koji pohađa studije Bezbjednosti na Univerzitetu Donja Gorica, smatra da se treba obrazovati u inostranstvu, ali da to znanje treba investirati u državi u kojoj si rođen.
"Naravno da mislim da je ovdje moguće prosperirati u budućnosti nakon završenih studija da je moguće naći posao, kasnije organizovati svoj život da sve to izgleda onako kako treba i kako bismo to željeli", kazao je Muamer Beganović, student.
No, njegov kolega je skeptičan kada je zaposlenje u pitanju. Prema podacima koje je nedavno objavio UNICEF zbog izraženih problema u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori oko 40 posto mladih sa završenom srednjom školom nema posao. Na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanja nalazi se 18 odsto mladih do 25 godina starosti. Trećinu čine visokoškolci.
"Ja još studiram, a uporedo radim necjelodnevni posao u jednoj firmi. Kada vidim moje drugove koji su završili fakultete ili ih završavaju dosta teško nalaze poslove iz svoje struke. I ukoliko ga nalaze dosta teško nalaze posao gdje mogu da napreduju i sebi obezbjede neki kvalitetan život", rekao je Kečina.
"Imao sam prilike da putujem po Evropi i ono što sam tamo vidio nekako mi je dalo osjećaj magneta koji me vukao da ostanem tu, ali kada se vratite kada pogledate kakvo je stanje ovdje razmišljate da kao mlad čovjek smatrate da ćete u budućnosti biti uspješni i da ćete eventualno moći da pomognete društvu da izađe iz svega ovoga u šta moramo priznati da je sada upalo", kazao je Beganović.
Sa problemom odliva visokoobrazovnog kadra koji dominanto čine osobe do 35 godina suočavaju se i ostale zemlje Zapadnog Balkana. Prema rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma od zemalja regije najmanji odliv mozgova bilježi upravo Crna Gora. Za razliku od Srbije na primjer koja je od 144 rangirane zemlje druga po odlivu mozgova.
Prema tvrdnjama stručnjaka za migracije, mjere koje mogu zaustaviti odliv mozgova iz neke zemlje nisu nimalo jednostavne. One podrazumijevaju reformu obrazovnog sistema, poboljšavanje radnih i uslova za istraživački rad, kao i povećanje plata osobama s posebnim profesionalnim sposobnostima.
( Dubravka Raičević )