Dragović: U modernizaciji Zakona da učestvuju i predstavnici učesnika u saobraćaju
"Broj saobraćajnih nesreća i stradalih u njima govori dovoljno. Loši uslovi na putevima, gužve, nedovoljno kontrole i samokontrole, kao i nekonzistentna primjena kazni za saobraćajne prekršaje – sve to doprinosi problemu, odnosno tome što zovemo „saobraćajna kultura“, a ustvari je nepoštovanje slova zakona", kazala je Dragović agenciji MINA
U Crnoj Gori potrebno je modernizovati Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a nedostaje i pravilnik o izgradnji biciklističke infrastrukture, koji će pojednostaviti i standardizovati projektovanje i izgradnju, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Biciklo.me.
Program koordinatorka u toj NVO, Sonja Dragović, smatra da je teško govoriti o saobraćajnoj kulturi na crnogorskim putevima pošto ona obuhvata cjelokupno društveno nasljeđe.
Tu se, kako je kazala, radi o nepoštovanju saobraćajnih propisa, koji su obaveza definisana zakonima i podzakonskim aktima za sve učesnike u saobraćaju.
"Broj saobraćajnih nesreća i stradalih u njima govori dovoljno. Loši uslovi na putevima, gužve, nedovoljno kontrole i samokontrole, kao i nekonzistentna primjena kazni za saobraćajne prekršaje – sve to doprinosi problemu, odnosno tome što zovemo „saobraćajna kultura“, a ustvari je nepoštovanje slova zakona", kazala je Dragović agenciji MINA.
Ona je ocijenila da je Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kao temeljni dokument, u mnogim odrednicama nejasan ili nedorečen, a biciklistima posvećuje nekoliko članova.
"Potrebna je njegova modernizacija, na način da u radnom timu, pored ljudi iz struke, učestvuju i predstavnici učesnika u saobraćaju. Nedostaje nam i pravilnik o izgradnji biciklističke infrastrukture, koji će pojednostaviti i standardizovati projektovanje i izgradnju, što će se na kraju odraziti na bezbjednost u saobraćaju", saopštila je Dragović.
Prema njenim riječima, problem je sistemski, prvenstveno je vezan za odgovornost, kolektivnu i individualnu.
"I na tome se mora raditi ako želimo poboljšati bezbjednost u saobraćaju. Mjere trebaju biti dugoročne i sistematske da bi dale prave rezultate", poručila je Dragović.
Ona je ukazala da se u Ljubljani 12 odsto svih dnevnih putovanja kroz grad obavlja biciklom, u Kopenhagenu 37, a u Groningenu čak 55 odsto.
Dragović je, govoreći o tome da li crnogorski građani u dovoljnoj mjeri koriste biciklo kao prevozno sredstvo, ocijenila da, nezavisno od definicije pojma “u dovoljnoj mjeri”, ne koriste.
Ona je ukazala da nema statističkih podataka koji bi potkrijepili tu tvrdnju.
"Ali možemo da pogledamo na ulicu - saobraćajne gužve, zakrčenja na semaforima, automobili nepropisno parkirani i pješaci u opasnosti. Sve su ovo simptomi nedovoljnog korišćenja bicikla kao prevoznog sredstva. Kada više ljudi odluči da biciklom pođe na posao, trening, ili kafu, lako ćemo primijetiti nestanak ovih simptoma, ili bar njihovo ublažavanje", saopštila je Dragović.
Za sada, dodala je, može se samo da nagađati koji se procenat dnevnih putovanja u Podgorici obavlja biciklom, jer nadležni zavodi za statistiku ne prikupljaju te podatke.
"Nadamo se da će se to uskoro promijeniti. Do tada, možemo da kažemo da mi primjećujemo da se broj biciklista i biciklistkinja povećava - sve više ljudi dolazi na naše mjesečne Critical Mass vožnje, sve rjeđe su parkinzi za bicikla prazni. Vjerujemo da će se taj trend nastaviti", rekla je Dragović.
Prema njenim riječima, vozači u Glavnom gradu se, generalno, iznenade kad se biciklista spusti na put, mada biciklisti, po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, treba da se u gradskom saobraćaju kreću desnom stranom puta, ako ne postoji posebno obilježena biciklistička staza.
Dragović je navela da većina vozača to ne zna, i smatra put svojom teritorijom, a bicikliste uljezima.
"To, naravno, treba da se mijenja, i sigurni smo da će se stav vozača popravljati kako se broj biciklista bude povećavao", poručila je ona.
Dragović je ocijenila da su edukativni projekti dobrodošli, ali samo ako se paralelno sa njima rade i na strogoj primjeni saobraćajnih pravila i kazni za nepropisno i opasno ponašanje, što važi i za bicikliste.
Kako je kazala, Zakon ne pokriva sve situacije u kojim biciklista može da se nađe u gradskom saobraćaju, ali jasno definiše ko može da vozi biciklo, koji dio puta treba da koristi, kako biciklo treba da bude osvijetljeno u noćnim vožnjama.
"Motorna vozila jesu potencijalno najopasniji učesnici u saobraćaju, ali i svi ostali treba da poštuju pravila i vode računa o tome da ne ugrožavaju druge. I pješaci u Podgorici se polako navikavaju na biciklističke staze, i čini se da ih sve manje koriste za šetnju", rekla je Dragović.
Prema njenim riječima, praksa dijeljenja prostora sa drugima “čuda čini”.
I bilo je za očekivati da će se, kako je kazala, pješaci i biciklisti navići jedni na druge nakon nekog vremena, s obzirom na to da ih tako postavljene biciklističke staze upućuju na to.
"Nadamo se da će i naši stručnjaci koji se bave planiranjem i projektovanjem infrastrukture, biciklističke i saobraćajne generalno, u budućnosti dobiti više prilika da uče o najboljim savremenim praksama i da neke od njih primijene i u Crnoj Gori", poručila je Dragović.
Ona je ukazala da je u Podgorici potrebno što više biciklističke infrastrukture.
Prema riječima Dragović, nastavak projekta izgradnje pet biciklističkih koridora bio bi dobar početak, pod uslovom da se iskustva i ideje biciklista uzmu u obzir i razmatranje.
"Nakon završetka radova na prvom koridoru pričali smo sa predstavnicima Glavnog grada i projektantima, o tome kako da oni najbolje iskoriste informacije sa terena koje biciklisti imaju i tako postignu najbolja moguća rješenja u razvoju biciklističke infrastrukture. Nadamo se da će u budućim planovima naći mjesta za naše predloge, i čekamo nastavak radova", zaključila je Dragović.
( MINA )