Krv je najbolje dati rano ujutro
Ranije iz Zavoda saopšteno da se nadaju da će uvođenje rada u dvije smjene biti uspostavljeno brzo, ako bude potrebe za tim
Krv je najbolje dati u ranim jutarnjim satima, dok je davalac odmoran i naspavan, pa nije neophodno uvoditi dežurstva u transfuziološkim službama u Crnoj Gori, rekli su agenciji MINA u Crvenom krstu.
Agenciji je, međutim, ranije iz Zavoda za transfuziju saopšteno da uvođenje rada u dvije smjene sa davaocima krvi u toj zdravstvenoj ustanovi do sada nije bilo moguće iz tehničkih razloga ali će, nadaju se, biti uspostavljeno brzo u organizacionim djelovima u kojima se za to ukaže potreba.
Programski koordinator u Crvenom krstu Marta Perković, kazala je da je najbolje i najzdravije dati krv u intervalu od osam do 12 sati.
"Krv je najbolje dati u jutarnjim časovima, dok je davalac odmoran, naspavan, dok nije u organizam unio štetne materije poput pretjerano masne hrane i alkohola, tako da smatramo da svaki davalac treba i može da odvoji pola sata i dobrovoljno da krv, kako bi primalac transfuzijom dobio kvalitetnu i zdravu krv", rekla je Perković, agenciji MINA.
Ona je ukazala da davaoci krvi imaju pravo na jedan plaćeni slobodan dan.
Prema posljednjim podacima Zavoda za transfuziju krvi, kazala je, u Crnoj Gori u protekloj godini je bilo 2,7 odsto davalaca krvi.
"Od ovog broja, 41 odsto čine dobrovoljni, nenamjenski davaoci krvi, dok 59 odsto čine porodični, namjenski davaoci krvi. Nažalost, u našoj državi je zastupljeniji procenat porodičnih davalaca, koji krv daju za članove svoje porodice, prijatelje i rođake, dok, na primjer, u zapadnim zemljama gdje je davalaštvo krvi dobro razvijeno, ova kategorija ne postoji ili nije prepoznata kao takva", kazala je Perković.
Kako je navela, cilj kojem teže Crveni krst i Zavod za transfuziju krvi, je 100 odsto dobrovoljno, nenamjensko davalaštvo krvi.
Ona je dodala da je, upoređujući statističke podatke iz 2011. i prošle godine, evidentno da je došlo najprije do porasta davalaštva krvi u Crnoj Gori pa je tako procenat davalaštva 2011. godine iznosio 2,48 odsto.
"Od tog procenta čak 75 odsto su činili porodični, namjenski davaoci krvi, što znači da se broj porodičnih davaoca krvi, iz godine u godinu smanjuje u korist dobrovoljnih davaoca krvi", rekla je Perković.
Prema njenim riječima, najzastupljeniji među dobrovoljnim davaocima krvi u Crnoj Gori su pripadnici muškog pola, najčešće između 35 i 50 godina.
( Maja Boričić )