Nije nemoguće: Ni Klinton ni Tramp, već Makmalin

Skoro potpuno nepoznati nezavisni kandidat Evan Makmalin mogao bi postati predsjednik SAD u slučaju niza malo vjerovatnih, ali ne nemogućih događaja.

Makmalin je jedan u nizu kandidata koji učestvuju na predsjedničkim izborima u SAD pored republikanca Donalda Trampa i demokratkinje Hilari Klinton. On čak nije ni među najpoznatijim kandidatima manjih stranaka poput libertarijanskog kandidata Gerija Džonsona ili kandidatkinje Zelenih Džil Stajn, ali u odnosu na njih ima značajnu prednost - dolazi iz Jute.

Makmalin, 40-godišnji bivši pripadnik CIA, ne nalazi se ni na glasačkim listićima u svim saveznim državama, ali u matičnoj Juti stoji prilično dobro. U toj izrazito republikanskoj saveznoj državi, Tramp inače nije pretjerano dobro stajao, a sa sunovratom podrške na nacionalnom nivou, pale su i njegove šanse da pobjedi u državi u kojoj dominiraju mormoni.

Prema anketi kuće Y2analitiks iz Jute objavljenoj u sredu u toj saveznoj državi Tramp i Klinton su izjednačeni s 26 odsto podrške, a Makmalin zaostaje za njima samo dva odsto. Jučerašnja anketa Monmauta Trampu daje nešto veću podršku od 34 odsto, Klinton 28, a Makmalinu 20 odsto.

U slučaju da Makmalin pobjedi na glasanju u Juti u utorak, 8. novembra, dobiće šest elektorskih glasova, daleko manje od Klinton koja sada ima ubjedljivu prednost, ali i Trampa. Kako sad stvari stoje, Makmalin nije daleko od pobjede u Juti, ali to je tek prvi korak.

Drugi neophodan uslov da Makmalin dođe u Bijelu kuću kao njen stanar, jeste da se poslože karte u specifičnom američkom izbornom sistemu. Amerikanci, naime, ne biraju predsjednika direktno već glasaju po saveznim državama za elektore koji će poslije glasati na takozvanom elektorskom koledžu i time izabrati predsjednika. Elektora ima koliko i članova Kongresa - 538.

Za pobedu je potrebna podrška većine elektora, odnosno najmanje 270. Postoji, međutim, mogućnost da broj elektora bude podjeljen, za šta su šanse po portalu Fajvtrtiejt manje od jedan odsto. Još manja je šansa da Klinton i Tramp dobiju po 266 a Makmalin šest.

U tom slučaju, navodi Fajvtrtiejt, imena tri najbolje plasirana kandidata idu u Predstavnički dom u kojem svaka savezna država dobija po jedan glas. Dva najbolje plasirana potpredsjednička kandidata idu u Senat.

Sledeći korak za Makmalinov trijumf u trci za Bijelu kuću bila bi opet ne puno vjerovatna politička trgovina, koju bi ipak moglo pomoći to što republikanci nisu pretjerano odani Trampu, i neki od njih su već počeli da mu uskraćuju podršku zbog vulgarnih izjava o ženama.

Na kraju, izbor predsjednika u Predstavničkom domu, mogao bi da zavisi od toga ko bi u Senatu bio izabran za potpredsjednika, republikanac Majk Pens ili demokrata Tim Kejn.

Procjenjuje se da će republikanci zadržati većinu u Predstavničkom domu, odnosno da će i dalje imati više od polovine predstavnika 50 saveznih država, koje u specifičnom glasanju za predsjednika imaju po jedan glas. S takvim rasporedom većina bi otišla republikancima.

S druge strane, ko god izgubi u Senatu, ima dobre razloge da podrži struju koja podržava Makmalina, navodi Fajvrtiejt. Ako Kejn bude izabran za potpredsjednika, republikanci odani partiji bi mogli da budu ubijedjeni da im je bolje da se dogovore sa kongresmenima koji podržavaju Makmalina, jer im je svako bliži od Klinton. Ako bi Pens dobio u Senatu, onda bi demokratama mogla biti veoma privlačna opcija da glasaju za čovjeka iz Jute, a ne da im na čelo države dođe Tramp.

( Beta )