Na Malti stao posao, sumnjiče ih za korupciju

Kompanija Vitals Global Healthcare (VGH) nema nikakvog iskustva u upravljanju bolnicama i nije registrovana na Malti, a dvije godine nakon potpisivanja ugovora sa Vladom te države nije zaživio projekat upravljanja tamošnjim bolnicama Gozo i St Luke.

To tvrdi Daphne Caruana Galizia, poznata novinarka sa Malte na svom blogu “Running Commentary”.

Ona je istakla i sumnje da je dogovor Vlade Malte sa Ram Tumulurijem, Kanađaninom indijskog porijekla i izvršnim direktorom VGH kojeg dovodi u vezu sa aferom Panama papiri, bio unaprijed dogovoren, mjesecima prije javnog tendera.

Navela je da je izvještaj konsultantske kuće, urađen za potrebe firme kojoj se VGH obratio za parnerstvo, pokazao da postoji “opasnost od štete za reputaciju”.

U blogu se navodi da zbog sumnjivog posla postoji i opasnost da bi EU mogla da istražuje korupciju u Vladi na Malti, posebno zbog partnerstva sa VGH.

VGH je prošle sedmice imala prezentaciju u Crnoj Gori, najavljujući da je zainteresovana da ulaže u javno zdravstvo i njime upravlja.

Na prezentaciji u Podgorici bio je prisutan i ministar zdravlja Budimir Šegrt. Pored njega, govorio je i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

VGH je podnijela inicijativu Ministarstvu zdravlja za dodjelu koncesija za transformaciju zdravstvenog sistema. Taj projekat bi, tvrde, vrijedio 375 miliona eura, a VGH bi narednih 30 godina upravljala bolnicama u Crnoj Gori.

Ram Tumuluri je tada rekao da bi za tri do četiri godine izgradili nove i transformisali zdravstvene ustanove sa partnerima u tri faze.

Prva, koja bi trebalo da počne naredne godine, obuhvata između ostalog novu medicinsku opremu i obuku kadra. Tokom druge faze, izgradili bi nove domove zdravlja u Budvi i Tivtu, novu regionalnu bolnicu u Kotoru i opštu bolnicu u Herceg Novom, kao i novi klinički centar.

Treća faza bi obuhvatala izgradnju novih domova zdravlja, opšte bolnice za ortopediju i specijalnu hitnu pomoć za klijente ski rezorta na sjeveru.

Prema prezentaciji VGH, obaveza Vlade bi bila da obezbijedi zemljište, pruži pomoć u pribavljanju licenci, opredijeli dio budžeta za zdravstvenu zaštitu VGH-u radi upravljanja i zaključi ugovor o koncesiji.

U blogu malteške novinarke ističe se da je Tumuluri, formalno glavni čovjek VGH, u stvari samo paravan za interesnu grupu koja je razotkrivena u aferi Panama papiri.

Ona citira i izvještaj koji je za potrebe partnera VGH uradila konsultantska kuća. Tu se navodi da VGH za dvije godine, otkada je sklopila posao na Malti o upravljanju tamošnjim zdravstvenim institucijama, nije uspjela da obezbijedi finansije, već je navodno samo isisavala novac od partnera.

Informaciju da bi VGH mogla upravljati bolnicama u Crnoj Gori narednih 30 godina, dio stručne javnosti nije blagonaklono prihvatio, zbog činjenice da nijednim javnim zdravstvenim sistemom u EU ne upravlja privatna kompanija.

Načelnik Odjeljenja za plastičnu hirurgiju KCCG Žarko Borović rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da nije upoznat sa detaljima prezentacije, ali mu je nejasno zbog čega bi privatna firma upravljala javnim zdravstvenim sistemom, sistemom od najvećeg društvenog značaja, sistemom u kojem se okreće ogromna količina novca, ali koji ne funkcioniše po principu profita, već po principu solidarnosti.

“Meni nije poznato da je neko u svijetu dodijelio koncesiju za upravljanje javnim zdravstvom”.

Tvrdi da je izlaganjem prezentacije možda neko pustio probne balone da vidi kako će javnost reagovati na “privatizaciju” državnih bolnica.

“Neka je VGH i najbolja privatna firma, ali niko nije objasnio kakav je interes te kompanije da ulaže u naš zdravstveni sistem i šta im je obećano, jer u motive sigurno ne ulazi dobročiniteljstvo. Da li im se u sklopu koncesija ustupa da upravljaju milionima eura, a za period za koji se koncesije predviđaju i milijardama.”

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Adis Balota kazao je da nije urađena detaljna analiza, što ukazuje na netransparentnost.

“Koncesije se ne dodjeljuju u okviru javnog, primarnog zdravstvenog sistema, u okviru osnovnog paketa zdravstvenih usluga”.

Balota tvrdi i da dokumenta i strateški planovi govore o potpuno drugačijem konceptu razvoja i da ovakvi planovi odudaraju od zvanične politike.

“Možemo da govorimo o privatno-javnom partnerstvu za pojedine usluge, zdravstvenom turizmu, estetskoj hirurgiji, ali osnovni paket usluga treba da garantuje država, a ne privatna korporacija. Kakav je smisao postojanja Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, ukoliko će privatna korporacija upravljati bolnicama“.

Fond bi, ocijenio je on, onda postao protočni bojler koji prima fakture i plaća. Balota je istakao da ključni problemi u sistemu nijesu kapaciteti na kojima se bazira prezentacija VGH, već oprema, kadar i bolji položaj ljekara.

Za javno zdravstvo na godišnjem novou izdvaja se oko 200 miliona eura.

Ministra Micia će saslušati u Briselu zbog “Paname”

Caruana Galizia je navela da je za projekat partnerstva sa VGH u ime Vlade Malte bio zadužen novoimenovani ministar zdravlja Konrad Mizzi, nakon što je njegov prethodnik Godfrey Farrugia po kratkom postupku uklonjen sa te funkcije.

Krajem septembra, “Tajms of Malta” je objavio da će minstar Mizzi biti među prvim visokim zvaničnicima iz članica EU koji će biti pozvan na razgovor u Brisel, zbog učešća u skandalu Panama papira. Mazzi će odgovarati pred članovima komiteta Evropskog parlamenta, jer se dovodi u vezu sa of-šor kompanijama iz Paname, koje su sklapale lukrativne (besplatne pravne) poslove sa malteškom vladom.

Iako lista svih evropskih političara otkrivenih u Panama papirima koji će morati da podnesu izvještaj Briselu još nije gotova, sigurno je da će Mzzi biti pozvan, rekao je Werner Langen, njemački član Evropskog parlamenta, koji presjedava komisijom EP koja se bavi istragama vezanim za pranje novca i druge netransparentne poslove.

( Ana Komatina )