Dug za bolovanja 9,68 miliona, Balota: U Pošti naprasno ozdravili nakon kontrole
Direktor FZO po leks specijalisu Adis Balota kazao je “Vijestima” da su ti zaposleni, odmah poslije kontrole, “naprasno ozdravili” i počeli da rade. Balota je pojasnio da je riječ o šest ili sedam zaposlenih, koji su zbog navodnih bolesti sa posla odustvovali i do pet godina
Ukupan dug Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za refundaciju bolovanja 5. oktobra je iznosio više od 9,68 miliona eura, što je tri puta više u odnosu na decembar 2015.
Dug prema Pošti Crne Gore iznosio je čak 265.513, pa su, zbog sumnji u zloupotrebe, kontrolisani višegodišnji karakteristični slučajevi bolovanja.
Direktor FZO po leks specijalisu Adis Balota kazao je “Vijestima” da su ti zaposleni, odmah poslije kontrole, “naprasno ozdravili” i počeli da rade.
Balota je pojasnio da je riječ o šest ili sedam zaposlenih, koji su zbog navodnih bolesti sa posla odustvovali i do pet godina.
On je istakao da su za tri mjeseca obavili veliki broj kontrola i da je sve veći trend da im privatne firme šalju zahtjeve da se “češljaju” bolovanja zaposlenih.
Balota je naglasio da menadžmenti zdravstvenih ustanova moraju povećati nadzor nad odobravanjem bolovanja, jer je ovakav način kontrole izgubio smisao.
On je procijenio da će dug FZO za refundaciju bolovanja do kraja godine iznositi čak 11 miliona eura.
Prema podacima od 5. oktobra, najviše novca za refundaciju bolovanja, oko 479.000 eura, duguje se Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB).
Na drugom mjestu je Mercator, T-Com, zatim Voli trade.
Rudniku uglja duguje se 284.140 eura, a Željezničkoj infrastrukturi 96.985 eura.
Dugovanja veća od 100.000 eura, FZO ima prema sedam banaka.
Vlada je krajem septembra odobrila pola miliona kako bi se platili dugovi po osnovu bolovanja.
Zaključno sa 2015. godinom, dug FZO za refundaciju bolovanja iznosio je oko 3.000.000 eura.
Balota tvrdi da, osim sumnje u velike zloupotrebe bolovanja, imaju informacije sa terena da je nastavljena praksa nezakonitih zapošljavanja u zdravstvu.
On je istakao da je analiza FZO pokazala da je od januara do kraja maja u zdravstvenim ustanovama primljeno 377 radnika, od kojih 156 po osnovu javnog oglasa, a 221 po osnovu ugovoru o djelu.
Naglasio je da prikupljeni podaci pokazuju da od 156 zaposlenih za 89 ne postoji saglasnost Ministarstva finansija, kao ni za sve angažovane van radnog odnosa.
Balota je rekao da je po zapošljavanju za prvih pet mjeseci ove godine prednjačila bjelopoljska bolnica, u kojoj su, na osnovu javnog oglasa, primljena 23 radnika i devetoro po ugovoru o djelu.
Dom zdravlja u Plavu zaposlio je deset osoba i primio devetoro po ugovoru o djelu.
Inspekcija ćuti o zapošljavanju mimo zaključka Vlade
Balota je kazao da su u avgustu uputili zahtjev Upravi za inspekcijske poslove (UIP) da sprovedu nadzor, jer su zdravstvene ustanove zapošljavale suprotno zaključku Vlade iz 2011.
Međutim, tvrdi da nemaju povratnu informaciju od UIP o rezultatima nadzora i da im je rečeno da još rade na tom predmetu.
U Vladinom dokumentu iz 2011. godine piše da se raspisivanje javnih oglasa za popunu radnog mjesta u obrazovnim i vaspitnim ustanovama može vršiti na osnovu prethodne saglasnosti resornog ministarstva i mišljenja
Ministarstva finansija o obezbjeđenju finansijskih sredstava. Zaključcima je definisano i da sve potrošačke jedinice raskinu ugovore o djelu, koji su sklopljeni bez saglasnosti Ministarstva finansija, po njihovom isteku, osim ukoliko se u saradnji sa tim resorom ne utvrdi njihova opravdanost.
Galerija
( Ana Komatina )