Koliko brinemo o svojim plućima?

Astma, hronični bronhitis, emfizem i rak pluća - kao najsmrtonosnija od tih plućnih bolesti oduzimaju život velikom broju ljudi. Zanimljivo je da među žrtvama plućnih oboljenja značajno raste broj žena.

Nekad je rak pluća bio "muška'' bolest, međutim, unazad desetak godina, gotovo svake godine, rak pluća uzme više života žena nego onaj od kojega se one više boje, a to je rak dojke. Učestalost i drugih spomenutih plućnih oboljenja raste među ženama.

I nepušači ugroženi

Postoje brojni razlozi povećanja opasnosti. Čak i oni koji ne puše izloženi su dimu cigareta u svojoj okolini, a taj dim sadrži više od 30 poznatih karcinogenih materija. Tu su i opasnosti uzrokovane industrijskim i automobilskim otpadnim tvarima, zagađivačima, koji se nalaze u vazduhu oko nas. Ne smijemo zaboraviti i na kemikalije koje napadaju atmosferu u našim kancelarijama i kućama.

Naučnici danas uporno istražuju biologiju pluća i bolesti koje ih napadaju. Oni pokušavaju da otkriju zašto se neki ljudi već rađaju s posebnom sklonošću prema plućnim bolestima i nastoje pronaći načine kako da pomognu tim ljudima da izbjegnu tragičnu genetsku sudbinu.

Međutim, bez obzira na taj genetski faktor, mnogi od nas kao da se trude da svojim načinom života što više oslabe prirodne obrambene snage pluća i čitavog organizma. Daleko najuvjerljiviji primjer toga samouništenja je pušenje.

Bronhitis kao životni saputnik

Višegodišnji pušači pate od hroničnog bronhitisa. Istraživanja pokazuju da pušenje povećava i rizik od astme. I onda, nakon niza godina muka s kašljem i suženim disajnim putevima, često se javlja i emfizem. Emfizem je nadutost pluća pri čemu žrtva ne dobiva dovoljno kiseonika. Ako se ta bolest ne "uhvati" dovoljno rano, dovodi do gubitka daha i pri najmanjim naporima, zatim do opće slabosti i konačno smrti. Što se tiče raka pluća, danas je izvan svake sumnje da višegodišnje pušenje uveliko povećava šansu za pojavu te bolesti.

Pušenje je ustvari jak razlog zbog kojeg su plućni problemi kod žena toliko učestali. Žene su se u pušačkim navikama počele da se pridružuju muškarcima.

Prošle se godine pojavila zastrašujuća studija u kojoj je iznesena tvrdnja da djeca čija oba roditelja puše imaju kasnije u životu dvostruko veći rizik od raka pluća.

Otrovi u vazduhu

Sve je više dokaza da su i neki drugi faktori, osim pušenja, kao npr industrijska zagađenja , azbest i radon, takođe važni rizični faktori za pojavu raka.

Azbest, kao izolacijski materijal kod vodovodnih i toplinskih cijevi, može otpuštati u atmosferu mikroskopske čestice koje lebde i mogu biti udahnute.

Radon je radioaktivni plin koji se može otpuštati iz materijala kao što su beton, crijep, cigla. Opasan otrov koji se nade u prostorijama je i formaldehid, hemikalija koja se može otpuštati iz tepiha, namještaja, zidnih oplata itd.

Stres, faktor X

Postoji još jedan faktor koji naučnici u zadnje vrijeme bolje razumiju - a to je stres. Mnoge danas zaposlene žene pate od superwoman sindroma, pokušavajući da se nose i da izlaze na kraj s dvostrukim obavezama, onim kod kuće i onim na radnom mjestu.

Stres može doprinijeti ili pogoršati hronične plućne bolesti. Deterdženti i sredstva za bijeljenje, insekticidi, ugljen dioksid - sve to može biti jako toksično za pluća.

Pojačani rat protiv toksičnih hemikalija u vazduhu postaje od apsolutno vitalne važnosti.

Na kraju, vodeće svjetske političke stranke u čitavom svijetu znaju da ekološke mjere, mjere koje vode prema čistom vazduhu, moraju staviti na visoko mjesto u svojim programima, ako žele da zaista brinu o svojim građanima.

( Dr Ivo Belan )