Sačuvati ptice od vjetroelektrana
Mapa će, kako dodaju, dati dobar osnov za poštovanje standarda očuvanja prirode, ali i održivi razvoj i ostvarenje većeg udjela obnovljivih izvora u energetskom sistemu
Crna Gora mora da uradi Mapu osjetljivih područja, koja predstavlja stratešku osnovu za planiranje vjetroelektrana u Crnoj Gori, u dijelu koji se odnosi na opasnosti po živi svijet, prvenstveno ptice.
To se navodi u Studiji izvodljivosti Mape osjetljivih područja za vjetroelektrane, koju je uradilo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS), autor najdetaljnije Mape osjetljivosti na nivou Evropske unije.
Studiju je naručio Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) jer, kako se navodi, Strategija energetike, pored vjetroelektrana na Možuri i Krnovu, predviđa još sličnih projekata.
Mapa će, kako dodaju, dati dobar osnov za poštovanje standarda očuvanja prirode, ali i održivi razvoj i ostvarenje većeg udjela obnovljivih izvora u energetskom sistemu.
U Evropi, prvu mapu osjetljivih područja su pripremili britanski zaštitari ptica 2006. godine za područje Škotske, koja je najviše vjetru izložena zemlja u Evropi, a ujedno tamo živi najveća populacija surih orlova, koji su posebno osjetljivi na sudare s vjetroelektranama.
Nakon Škotske to su uradile, bezmalo, sve zemlje Evrope koje planiraju gradnju tih vrsta elektrana.
U Studiji se navodi da važeći Prostorni plan do 2020. godine obuhvata četiri oblasti koje su prepoznate kao pogodne lokacije za vjetroelektrane: Nikšić, jugoistočni region, obalne planine i Žabljak.
“Sve četiri predložene oblasti su ili važna staništa za ptice ili se nalaze u njihovim kontaktnim zonama”, navodi se u Studiji.
Navodi se da je uzet slovenački primjer mape, koji u međunarodnoj zajednici važi za jednog od najkvalitetnijih dokumenata po tom pitanju.
Osim toga, sličnost obje zemlje se ogleda i po pitanju vrsta ptica i geomorfologije, što predstavlja najrelevantniju osnovu za izradu mape senzitivnih područja u Crnoj Gori.
“Kako bi se postigli optimalni performansi rada, vjetroelektrane je potrebno graditi na otvorenim, izloženim lokacijama sa velikom količinom vjetra. Pod povoljnim vjetrovima se podrazumijevaju brdska i obalna područja, koja su često važna i za gniježđenje, hranjenje i migraciju ptica”, piše u studiji.
Dodaje se da su istraživači identifikovali četiri načina uticaja vjetroelektrana na ptice: smrtnost zbog sudara, nestanak zbog poremećaja, efekat prepreke i direktni gubitak staništa zbog uništavanja.
Navodi se i da su glavna područja istraženosti ornitofaune u Crnoj Gori uglavnom močvarna staništa južnog dijela zemlje, dok su ostala područja relativno loše istražena.
“ Najbolje istražena područja u Crnoj Gori su Ulcinjska solana i delta rijeke Bojane (uključujući i manje istraženo Šasko jezero), Skadarsko jezero, Tivatska solila. Sva ostala područja su mnogo manje poznata. Za neke postoje nekoliko manjih usmjerenih istraživanja: Durmitor, Ćemovsko polje i kanjon rijeke Cijevne, Kanjon Morače. U okviru istraživanja uticaja vjetroelektrana na ptice u Crnoj Gori izvedena su dodatna istraživanja dviju lokacija za planiranu izgradnju vjetropolja Možure i Krnova”, navodi se u Studiji.
Napominje se da bi izrada Mape trajala oko tri godine.
Najbrojnije žrtve sudara slijepi miševi
“Tako su neke vrste podložnije sudarima sa vjetroagregatima, dok druge uspješnije izbjegavaju vjetroturbine, ali za njih instalacija vjetroturbina podrazumijeva gubitak (već ionako ograničenog) staništa. Ako je moguće, većina vrsta ptica nastoji da izbjegne vjetroelektrane. Ptice obično ne nauče kako da izbjegnu vjetroelektrane. Među uticajima vjetroelektrana na životnu sredinu posebno je teško izmjeriti nivo uticaja na ptice pjevačice, pri čemu su baš predstavnici te porodice ptica među najbrojnijim žrtvama sudara sa turbinama”, piše u Studiji.
Navodi se da u posljednje vrijeme postoji sve više podataka o uticaju vjetroelektrana na slijepe miševe, koji su ponekad znatno brojnije žrtve sudara sa vjetroelektranama od ptica, na nekim područjima čak i deset puta.
Grabljivice, rode, ždralovi, pelikani osjetljive ptice u CG
Izvjesno je da će konačna lista osjetljivih vrsta uključivati veliku većinu vrsta određenih u Sloveniji, Grčkoj i Bugarskoj, dok će se znatno razlikovati od vrsta određenih za npr. Irsku ili Škotsku iz prostog razloga veće biogeografske sličnosti tri balkanske zemlje, zajedničkih vrsta i njihove ekologije itd.
U tom smislu je jasno da će osjetljive vrste za Crnu Goru da pripadaju grabljivicama, rodama, ždralovima, pelikanima, šumskim kokama i određenim vodenim pticama te sovama, kakav je slučaj u ostalim balkanskim zemljama.
S druge strane, na listi osjetljivih vrsta ne očekuju se patke, guske, plijenore, bjelorepani itd., koje se nalaze na listama sjevernoevropskih mapa osjetljivosti.
Jasno je da su suri orao, orao zmijar, bjeloglavi sup i tetrijeb gluhan osjetljivi na uticaje vjetroelektrana kako u Sloveniji, Grčkoj, Bugarskoj, tako i u Crnoj Gori.
Za neke druge vrste grabljivica, šumskih koka, sova, vodenih ptica itd. potrebno je uključiti i ostale generalne faktore ekologije pojedinačne vrste u kombinaciji sa lokalnim biogeografskim karakteristikama i globalnim, te lokalnim statusima zaštite.
( Dejan Peruničić )