Crna Gora da obešteti i djecu žrtve trafikinga

Crna Gora je ostvarila napredak u borbi protiv trgovine ljudima u brojnim oblastima, ali su neophodna poboljšanja u pružanju pomoći žrtvama trafikinga, naročito djeci, kojima država treba da omogući pristup naknadi štete.

To piše u izvještaju Grupe eksperata za borbu protiv trgovine ljudima Savjeta Evrope - GRETA, koji će biti objavljen danas. Iz GRETA navode i da država treba počinioce trafikinga da dovede pred lice pravde.

“I pored postignutog napretka, neka pitanja su zabrinjavajuća i moraju biti odmah postavljena. GRETA poziva crnogorske vlasti da se žrtve trafikinga identifikuju kao takve i obrati posebna pažnja na radnike došljake, tražioce azila i migrante. Pomoć djeci žrtvama trgovine ljudima mora biti poboljšana, naročito djeci sa ulice, i iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana, ali i djeci bez pratnje”, piše u izvještaju GRETA.

Dodaje se da za sve žrtve trgovine ljudima uključujući i djecu, bez obzira na njihovu nacionalnost i status boravka, mora biti garantovan pristup državnoj nadoknadi.

"U tom kontekstu, GRETA je zabrinuta da Zakon o naknadi štete žrtvama nasilnih krivičnih djela, koji je usvojen u julu 2015. godine, treba da stupi na snagu tek kad Crna Gora pristupi Evropskoj uniji i poziva na primjenu tog zakona bez odlaganja”, saopšteno je u izvještaju.

Dodaje se da pored toga, vlasti moraju u potpunosti da iskoriste postojeće zakone o zamrzavanju i oduzimanju imovine stečene kriminalom da obezbijede naknadu za žrtve trgovine ljudima.

“GRETA poziva crnogorske vlasti da osiguraju da svi slučajevi koji se odnose na trgovinu ljudima, uključujući i one koji se odnose na državne službenike, istraže i gone kao takve, i vode do efikasne i srazmjerne kazne”, piše u izvještaju.

EU eksperti smatraju da crnogorska vlast treba da “ispita mogućnost određivanja kao nacionalnog izvestioca posebni organizacioni entitet, ili već postojeći nezavisni mehanizam koji će pratiti antitrafiking aktivnosti državnih instititucija i davati preporuke”.

“U vrijeme posjete GRETA evaluatora, Uprava za kadrove bila je u procesu finalizacije Praktičnog priručnika za borbu protiv trgovine ljudima i djecom, koja obuhvata indikatore i praktične savjete o identifikaciji žrtava trafikinga. Ovaj priručnik je još u fazi izrade. GRETA želi da bude informisana o razvoju tog priručnika”, navodi se u izvještaju.

EU eksperti su pozdravili obuku različitih kategorija profesionalaca i smatraju da crnogorske vlasti treba da nastave svoje napore treninga relevantnih stručnjaka u vezi sa trafikingom i pravima žrtava...

“Naročito policajaca, inspektora rada, socijalnih radnika, stručnjaka za brigu o djeci, zakonskih staratelja, tužioca, sudija i medicinskog osoblja”, piše u izvještaju.

Dodaje se da su u kontekstu reforme sistema socijalne i dječje zaštite, crnogorske vlasti razvile novu metodologiju i softver za prikupljanje podataka o djeci koja su zbrinuta u sistemu socijalne i dječje zaštite.

”Softver je predstavljen 2013. godine od strane Ministarstva zdravlja, socijalnog staranja, centra za socijalni rad i lokalnih servisa. Iz GRETA smatraju da crnogorska vlast treba da nastavi napore da se održi sveobuhvatan i koherentan statistički sistem...”, piše između ostalog u izvještaju.

Dodaje se da priznajući već napravljene napore, GRETA smatra da crnogorske vlasti treba da uspostave dodatne mjere jačanja prevencije trgovine ljudima preko socijalnih, ekonomskih i drugih mjera za ugrožene grupe.

“To treba da obuhvata mjere za borbu protiv rodne neravnopravnosti, stereotipa i rodno zasnovanog nasilja - kako bi se olakšao pristup RAE populacije na obrazovanje, tržište rada i zdravstvene usluge, kao i da se reguliše status raseljenih lica”, piše u izvještaju.

Dodaje se da bi crnogorske vlasti trebale da pojačaju napore kako bi se i “obeshrabrila potražnja za usluge trgovine ljudima, za sve oblike eksploatacije, u saradnji sa civilnim društvom i privatnim sektorom, uključujući i turističku industriju”. Iz EU pozdravljaju napore za poboljšanje kapaciteta pogranične policije da se otkriju i identifikuju žrtve trgovine ljudima. Međutim, navode da crnogorske vlasti treba da pojačaju napore da se otkriju potencijalne žrtve na graničnim prelazima, među tražiocima azila.

Najviše žrtava došlo sa Kosova, slijede BiH i Makedonija...

Prema procjeni GRETA identifikovano je 15 žrtava trafikinga u Crnoj Gori - devet u 2012, jedna u 2013, dvije u 2014. i tri u 2015. godini.

Sve žrtve su ženskog pola, od kojih su osmoro djeca.

Deset žrtava su državljani Crne Gore ili raseljeni sa Kosova, sa boravištem u Crnoj Gori. Sedam žrtava je trafikovano u Crnoj Gori i tri ka Srbiji. Ostalih pet žrtava su strani državljani - dvije iz Bosne i Hercegovine, dvije iz Makedonije i jedna sa Kosova.

Osam žrtava su iskorišćavane za seksualnu eksploataciju, četri primorane na brak i tri za prinudno prosjačenje. Jedna od žrtava je iskorišćena za svrhu domaćeg ropstva.

Nije bilo identifikovanih slučajeva za radnu eksploataciju, uprkos zabrinutosti oko situacije sezonskih radnika iz susjednih zemalja koji su zaposleni u sektoru turizma i građevinarstva.

Novi zakon smanjio zloupotrebe

Iz GRETA navode da značajan broj radnika - migranata dolazi u Crnu Goru iz susjednih zemalja - Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Rumunije - za sezonski rad tokom ljeta posebno u sektortu hotela i restorana, kao i sektoru građevinarstva.

"Strani radnici često rade teške fizičke poslove, sa nelegalnim statusom zaposlenog, bez socijalne zaštite. Prethodni Zakon o strancima imao je rupe koje su omogućile načine zlopupotrebe od strane poslodavaca, kao što su bile odvojene procedure za izdavanje radne dozvole i dozvole boravka za sezonske radnike, a promjena poslodavca nije bila moguća. Novi Zakon o strancima usvojen 2015. godine spojio je dva postupka za izdavanje privremene boravišne i radne dozvole i omogućio je promjenu poslodavca. Prema GRETA sagovornicima ova zakonodavna promjena je značajno smanjila prostor za zloupotrebe”, piše u izvještaju.

I tražioci azila pod lupom u prihvatilištu

EU eksperti su pozvali crnogorske vlasti da preduzmu dodatne korake kako bi se osiguralo da sve žrtve trgovine ljudima identifikovane kao takve mogu da imaju koristi od mjera pomoći i zaštite sadržanih u Konvenciji, naročito:

• obezbjeđenje da predstavnici zakona, socijalnih radnika, nevladinih organizacija i drugih relevantnih aktera usvoje proaktivniji pristup i povećaju domet rada da identifikuju žrtve trgovine ljudima u cilju seksualne eksploatacije,
• dalju senzibilizaciju relevantnih zvaničnika, posebno iz inspekcije rada, tužilaštva, sudstva, o trafikingu za radnu eksploatacije i pravima žrtava, kako bi se proaktivno identifikovale žrtve trafikinga obraćajući posebnu pažnju na radnike migrante,
• posvećuju veću pažnju na otkrivanju žrtava među tražiocima azila i lica smještenih u prihvatni centar za imigrante.

( Vladimir Otašević )