Čuvajmo planine jer one čuvaju nas

Brojnim ekološkim akcijama, na Orjenu će se obilježiti Svjetski dan čistih planina.

Ujedinjene nacije su 26. septembar proglasile Svjetskim danom čistih planina, koji se već gotovo četvrt vijeka obilježava širom planete.

Najavljeno je da će danas biti nastavljeno čišćenje dijela oko nove pješačko - biciklističke staze na Kamenom.

Planirano je čišćenje staze Borići - planinarski dom Za Vratlom i Vrbanj - Subra, dok će na stazi preko Malog Vratla biti organizovana akcija uređenja.

"Na ovaj način, zajedničkim djelovanjem, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, planinarski klubovi Subra i Niskogorci, NVO Orjen Outdoor i Mjesna zajednica Kameno-Žlijebi, žele ukazati na značaj planine Orjen kao našeg važnog prirodnog resursa i ujedno, učiniti i konkretni doprinos njegovoj očuvanosti", kazao je v.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.

Orjen je sa 1.894 metra najviša planina na Jadranu.

Taj planinski masiv pripada Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali su svi vrhovi u Crnoj Gori. Planina Orjen čini trećinu površine hercegnovske opštine.

Orjen je poznat i po ogromnoj količini padavina i dugotrajanom sniježnom pokrivaču. Crkvice su mjesto sa najvećom količinom padavina u Evropi, a snijeg deblji od 30 cm održava se i do 120 dana godišnje.

Orjenski snijeg koji ne nestaje ni u najvrelijim ljetnjim danima, još prije Drugog sjetskog rata tokom ljeta dovlačili su u vrećama, na konjima, i na obali prodavali gostioničarima.

Na Orjenu se mogu naći brojne endemične biljne vrste, orjenska hudika, kuglasto devesilje, pregranati koromač i druge.

Ponekad nazivan i "vjekovnim međašem", Orjen je poznat i privlačan i zbog materijalnih ostataka iz prošlosti, prije svega austrougarskih fortifikacionih objekata, puteva i pješačkih staza.

“Planine zauzimaju 20-ak odsto kopna na Zemlji i direktno omogućavaju egzistenciju 10-ak odsto ljudske populacije i, osim nama, stanište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama, često već vrlo ugroženim ili nestalim u ostalim krajevima. Podsjetimo se da na globalnom nivou najvažniji izvori pitke vode nalaze upravo ispod planina, tako da je za njihov kvalitet presudna ekološka očuvanost tih predjela koji služe kao prirodni vodni prečistači. Sve veća ljudska aktivnost, pogotovo nekontrolisana, u planinama negativno utiče na te zadnje rezervate nedirnute prirode. Sve ove činjenice jasno ukazuju koliko su nam planine dragocijene i koliko ih je važno očuvati”, rekao je Starčević.

( Slavica Kosić )