12 stvari koje nijeste znali o nosorozima

Jeste li znali da je bijeli nosorog drugi najveći kopneni sisar na svijetu? Otkrivamo vam 12 manje poznatih činjenica o ovim životinjama, koje možete vidjeti jedino u Aziji i Africi.

1. Postoji pet vrsta nosoroga, od kojih se tri nalaze u južnoj Aziji, a dvije u Africi. U pitanju su crni, bijeli, indijski, javanski i sumatranski nosorog.

2. Nosorozi svih pet vrsta mogu da dostignu težinu i do 1.000 kilograma, a bijeli nosorog može da dostigne težinu i više od 3.500 kilograma.

3. Bijeli nosorog se smatra drugim najvećim kopnenim sisarom (poslije slonova).

4. Najmanju vrstu predstavlja sumatranski nosorog. On je dugačak od 2.5 do 3 metra, visok otprilike 1.8 m, a težak oko 800 kilograma.

5. Nosorozi imaju debelu, zaštitnu kožu.

6. U odnosu na njihovo veliko tijelo, nosorozi imaju mali mozak.

7. Struktura roga nosoroga podsjeća na kopita konja. Spoljašnji dio je napravljen od mekog keratina (ključni sastojak ljudske kose i noktiju), dok u svom centru sadrži guste naslage melanina i kalcijuma. Ukoliko se rog slomi, izrašće novi.

8. Uprkos imenu, bijeli nosorog je zapravo sive boje.

9. Nosorozi su biljojedi. Tip namirnica zavisi od vrste nosoroga, budući da im se oblici njuške razlikuju i moraju da se prilagođavaju različitoj vrsti hrane, piše National Geographic. Na primjer, crni nosorog jede drveće ili žbunje, zato što ima velika usta koja mu omogućavaju da pokupi lišće ili voće s visine. Bijeli nosorog ima ravnu njušku što mu omogućava da priđe bliže zemlji i da jede travu.

10. Budući da su se rogovi nosoroga koristili u narodnoj medicini zbog njihovih iscjeljujućih svojstava, nosoroge su lovili gotovo do istrebljenja. Ponekad se rogovi prodaju kao trofeji ili dekoracija, ali češće se koristi prah nosoroga u tradicionalnoj kineskoj medicini. Prah se često dodaje hrani ili čaju u uvjerenju da su njihovi rogovi moćni afrodizijak, lijek za mamurluk, groznicu, reumu, giht i druga oboljenja, navodi se u Međunarodnoj fondaciji nosoroga, piše Live Science.

11. Bijeli, crni i sumatranski nosorozi imaju dva roga. Kod crnog nosoroga, prednji rog može da poraste između 51 i 130 centimetara, dok zadnji rog može da poraste do 50 centimetara. Rogovi bijelog nosoroga su manji, a dimenzije rogova sumatranskog nosoroga su između 25 i 79 centimentara (prednji) i manje od 7 centimetara (zadnji rog).

Rog jednorogog nosoroga je između 20 i 61 centimetra, a javanskog oko 25 centimentara.

12. Nosorozi se reprodukuju na svakih 2.5 do 5 godina. Ženke nosoroga nose svoje mlade od 15 do 16 mjeseci. Imaju obično po jedno mladunče, dok nekada imaju i blizance. Bebe nosoroga su prilično velike (imaju 40 do 64 kilograma), prema podacima iz zoološkog vrta u San Dijegu.

Izvor: Nacionalna geografija

( Nacionalna geografija )