Noćnik su "ugasili" i vazduha je sve manje

Predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović pozvao je odgovorne u državi da što prije zatvore deponiju Jagnjilo, na koju Rudnik uglja godinama odlaže laporac, kojeg otkopava na obližnjem kopu Potrlica.

Mitrović tvrdi da je to neophodno što pije uraditi, jer deponija smještena na brdu iznad grada sve više zatvara strujanje vazduha što značajno doprinosi povećanju zagađenja u gradu.

Kaže da se deponija prostire na površini od 107 hektara, da je na pojedinim mjestima dostigla visinu od oko sto metara i da nagomilani materijal treba vratiti u obližnji kop.

Deponija Jagnjilo je formirana na blago udoljenoj visoravni Rajčevog brda na 973 metra nadmorske visine. Površina odlagališta je 107 hektara, dok je najniža kota te nekad prirodne udoline bila 984 metra nadmorske visine. Odlaganjem je narasla na kotu od 1.076 metara nadmorske visine, pa je visinska razlika u odnosu na raniju nadmorsku visinu 92 metra.

“To su podaci od prošle godine, što znači da je ona sada dostigla visinu od stotinjak metara. Tačno je da se Pljevlja nalaze u kotlini, ali je pljevaljska kotlina u velikim problemima jer je dodatno zatvorena vještačkim deponijama i branama”, kazao je pljevaljski ekolog.

Podsjetio je da i u gradu postoji vještačka deponija ili takozvana - rudnička kipa, koja takođe negativno utiče na strujanje vazduha, kao i deponija pepela i šljake Maljevac i brana na Ćehotini koja sa te strane zatvara kanjon rijeke.

“Sve to negativno utiče da pljevaljska kotlina bude još više zatvorena i daleko od one kotline koju je Bog stvorio. U ljetnjim uslovima, usljed različite temperature vazduha, u kotlini i visoravni, kada je u pitanju Jagnjilo, nekad je duvao poznat vjetar pod imenom koje mu je dalo lokalno stanovništvo - noćnik . On je nekad imao uzvišenu ulogu kod poljoprivrednika Pljevaljskog polja kao prirodni dar za odvajanje pljeve od čistog zrna žita. Nažalost, uzdizanjem deponije Jagnjilo taj vjetar je nestao, jer mu je deponija zatvorila njegov pravac duvanja i time je nanijeta velika šteta zdravoj životnoj sredini pljevaljske kotline”, kazao je Mitrović.

Rudnik uglja na deponiju Jagnjilo svakodnevno transportnim trakama iz kopa Potrlica prevozi laporac. Stvaranju deponije na brdu iznad grada svojevremeno oštro se protivio i poznati pljevaljski ekolog pokojni Cane Janićijević, ali nijesu dali rezultata svi njegovi pokušaji da spriječi namjere tadašnjih moćnika.

Rudnik uglja je početkom godine utvrdio projektni zadatak izrade glavnog projekta izmještanja transportnog sistema na unutrašnje odlagalište u kopu Potrlica.

U Rudniku kažu da su prinuđeni da odlaganje otkrivke usmjere na unutrašnje odlagalište, centralnog dijela kopa Potrlica zbog nedostatka smještajnih kapaciteta na spoljašnjem odlagalištu Jagnjilo.

U projektnom zadatku početak izvođenja radova na izmještanju DTO sistema planiran je bio za prvi kvartal ove godine.

( Goran Malidžan )