Marković: Zarade u javnom sektoru odražavaju društveno-ekonomski ambijent u kojem živimo
Konjević je pitao Markovića da li smatra da su zarade ljekara i medicinkog osoblja, prosvjetnih radnika ili pripadnika sektora bezbjednosti adekvatne i u korelaciji sa ocjenama o rezultatima ekonomske politike u prethodne dvije godine
Premijer Crne Gore Duško Marković ocijenio je da su zarade u javnom sektoru „sasvim pristojne“ i da odražavaju društveno - ekonomski ambijent u kojem živimo.
„Okolnost da u ovom momentu ne možemo povećati zarade zaposlenih ne znače da se već ne vide rezulati na unapređenju ambijenta i uslova u kojima ti zaposleni žive i rade i kvalitetu usluga koji građani dobijaju“, kazao je Marković u Skupštini.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića, kazao da Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića. Marković je istakao da zarade nijesu onakve kakve bi on želio, ali da neće novim generacijama ostavljati veća zaduženja.
Konjević je pitao Markovića da li smatra da su zarade ljekara i medicinkog osoblja, prosvjetnih radnika ili pripadnika sektora bezbjednosti adekvatne i u korelaciji sa ocjenama o rezultatima ekonomske politike u prethodne dvije godine.
„Da li, predsjedniče Vlade, mislite da nosioci javnih funkcija, bilo bivši ili sadašnji, treba da imaju bilo kakav povlašćen status pred zakonom i da li mislite da institucije crnogorske države svojim postupanjem pokazuju i daju javnosti takve primjere?“, pitao je Konjević.
Konjević je istakao da građani u protekle tri godine izdvajaju 56 miliona više za budžet Fonda zdravstva, ali da nema povećanja zarada ljekara niti ulaganja u medicinsku opremu.
„Prirodno je da kao građanin pitam gdje su pare, jer nijesu povećane zarade...“
Marković je odgovorio da je pitanje zarada i standarda u sektoru obrazovanja, zdravstva i bezbjednosti u korelaciji sa rezultatima ekonomske politike:
„Ova Vlada već predlaže treći budžet kojim se tekuća potrošnja u potpunosti finansira iz izvornih prihoda, nema zaduživanja radi potrošnje“.
Premijer je kazao da su prihodi u 2017.godini bili veći za 79 miliona u odnosu na 2016.godinu, a u u 11 mjeseci 2018. godine za 181 milion u odnosu na isti period prošle godine. Kazao je da rast ekonomije ne uspijeva da pokrije troškove otplate kredita i pripadajućih kamata, uključujući izgradnju autoputa i sve troškove kapitalnog budžeta.
Konjević je kazao da zvanični podaci pokazuju da ljekar specijalista sa 25 godina radnog staža ima neto platu 750 eura:
„Iz Crne Gore je u poslednjih nekoliko godina otišlo gotovo 150 ljekara“.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je pitao koliko iznose ukupna ulaganja iz kapitalnog budžeta u sjeverni region, koji su benefiti tih ulaganja i kada se može očekivati smanjenje razlike u razvijenosti između sjevernog, središnjeg i južnog regiona Crne Gore.
Marković je odgovorio da danas možermo gledati kako niču novi kilometri savremenih puteva, te da su pred nama novi skijaški centri, nove škole, vrtići, rekonstruisane bolnice. Za projekte na sjeveru je, kako je kazao, za prethodne dvije godine opredijeljeno preko 81 milion eura kroz budžet Direkcije za saobraćaj i Direkcije javnih radova.
„Na to treba dodati značajna sredstva Investiciono-razvojnog fonda...koji je za preduzetništvo i biznis u opštinama na sjeveru plasirao oko 70 miliona eura. Ta sredstva generisala su 856 radnih mjesta“, kazao je Marković.
( Željka Vučinić )