"Kada bi studenti više brinuli o uslovima studiranja i korupcije bi bilo manje"
Koordinatorka projekta "Achieve not to cheat", Milica Petričević je izrazila žaljenje zbog lošeg odaziva institucija, čime je konstatovala da se na ovaj način tema korupcije dodatno zanemaruje i stavlja po strani
Studenti i dalje ne žele da prijave koruptivne radnje za koje znaju ili su dio istih, iako im se garantovala anonimnost, saopštila je danas Milica Petričević, koordinatorka projekta "Achieve not to cheat", nagrađenog od strane Ambasade SAD u Crnoj Gori u okviru "Criminal Justice Grants" programa.
U Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore danas je održana konferencija "How To Achieve Not To Cheat", u organizaciji NVO SAFRA/Studentski KRŠ radio, a u okviru projekta "Achieve not to cheat", a konferenciju je otvorila Ana Grgurević, ispred ambasade SAD u Crnoj Gori
"Ovdje možemo nažalost zaključiti da dio krivice za postojeće stanje jeste i na studentima koji pokazuju vrlo malo odgovornosti i aktivizma koji je usmjeren na poboljšanje njihovog obrazovanja i poboljšanje njihovih studentskih prava. Kada bi student više brinuo o uslovima u kojima studira, istovremeno bi stvorio manje pogodan ambijent za pojavu korupcije", istakla je Petričević.
Ona je dodala da je prvobitni koncept ove konferenecije u velikom dijelu izmijenjen, iz razloga što predstavnici sva tri univerziteta nisu prihvatili poziv da budu panelisti, kao i da određene nevladine organizacije nisu željele da uzmu učešća na istom.
Petričević je izrazila žaljenje zbog lošeg odaziva institucija, čime je konstatovala da se na ovaj način tema korupcije dodatno zanemaruje i stavlja po strani.
"Iako smo prilično optimistično krenuli sa realizacijom ovog dijela projekta, vrlo brzo nas je realnost vratila gdje nam nije lijepo. Mogu reći da platforma nije zaživjela i da smo imali jako mali broj prijava, koje nisu ispunile ni osnovne kriterijume. Kada kažem kriterijume, mislim na to da se uglavnom prijave nisu uopšte odnosile ni na najšire definisane oblike koruptivnih radnji. Imali smo nekoliko prijava koje se tiču plagijata stručnih radova, što je svakako jako veliki problem i problem kojim se definitivno treba baviti zasebno i temeljno", rekla je Petričević.
Novinar Darko Ivanović je dao komentar na istraživanje koji je sprovela agencija Arhimed za potrebe projekta "Kako su mediji izvještavali o korupcji u visokoškolstvu u 2015.", iskazavši zabrinutost prilikom tumačenja rezultata istraživanja po pitanju broja objava o pomenutoj temu u odnosu na broj medija koji imamo u Crnoj Gori.
"Objava je bilo vrlo malo, u odnosu na to koliko je ovo značajan i prsutan problem", rekao je Ivanović.
Naveo je i da je šokiran inertnošću elektronskih medija i dodao da treba da bude jasno da mediji nisu ti koji treba da rješavaju problem korupcije, već da izvještavaju o tome.
Kao bivši urednik emisije "Robin Hood", naglasio je da se bavio problemom korupcje u visokoškolstvu i da je pored prikupljenih i valjanih dokaza za postojanje određenih koruptivnih radnji, "takva jedna priča nije imala očekivan epilog u institucijama sistema".
Danka Marković, asistentkinja na projektu i jedna od urednica radio emisije "Achieve Not To Cheat" na Studentskom radiju Krš, objasnila je detaljan plan realizacije emisija, sa kakvim problemima su se susretali prilikom planiranja i organizovanja gostovanja, te kakvi zaključci su se donijeli i nakon realizovanja ovoga dijela projekta.
Panelu je prisustvovao prorektor Univerziteta Crne Gore, profesor Živko Andrijašević, koji je iskazao nezadovoljstvo postignutim rezulatima projekta, ocjenivši ga neuspješnim.
Kao razlog je između ostalog naveo loše istraživanje koje je nazvao "pukom sistematizacijom činjenica".
Darko Šaban, samostalni savjetnik u Agenciji za sprječavanje korupcije govorio je o svom iskustvu radeći prvo u Upravi za antikorupciju a zatim i u Agenciji.
Naveo je da je u svom radu nailazio na iste problem i slična iskustva, jer i u Upravi postojala telefonska linija za prijavu korupcije, pri čemu je za osam godina bilo svega 30-ak istih.
Istakao je da su rezulate prosleđivali Ministarstvu prosvjete ili Tužilaštvu, ali i da su prijave najčešće proglašavane neosnovanim.
Šaban je dodao da u Ministarstvu od 2010. godine postoji telefonska linija putem koje se može prijaviti korupcija u visokoškolstvu, ali da ni taj mehanizam nije donio značajnije rezultate.
Govorivši o Planovima integriteta, dokumentima koje je svaka obrzovna ustanova morala da usvoji do 31. marta ove godine, te da je ovakav dokument donio i Univerzitet Crne Gore, i da ukoliko se napisano ostvari, stvari bi trebalo da se poprave.
"Agencija će svakako pratiti rad obrazovnih institucija i na kraju napisati izvještaj o realizaciji Planova integriteta", rekao je Šaban.
Biljana Mišović, savjetnica u Direktoratu za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete Crne Gore je ukazala na ulogu studenata i njihove mogućnosti da stvaraju sistem školovanja koji njima odgovara, gdje bi profesori predstavljali posrednike ka tom cilju.
Mišović je objasnila način funkcionisanja Ministarstva, i sve ono što su aktuelne akcije koje u krajnjem vode ka kvalitetnijem sistemu.
Govoreći o korupciji, Ministarstvo prosvjete se nije susrelo sa prijavama korupcije u obrazovanju od strane studenata, što je za Mišković dovoljan razlog da implicira da ista ne postoji.
Govorilo se i o aktulenom Programu stručnog osposobljavanja, o kojem su prisutni imali najviše pitanja i komentara vezanih za nepravilnosti ovog programa. Iz Ministarstva s naveli da koordinacioni tim radi na tome iz godine u godinu da ukolni sve nedostatke, ali da je u krajnjem to uspješan program koji je omogućio da svaki četvrti korisnik programa ostane zaposlen kod svojeg poslodavca, što potvrđju njihova istraživanja.
( Vijesti online )