Sistem zakupa plaža: Korupcija na pjeni od mora

Blokiranje konkurencije, fingiranje nadmetanja, te neosnovano „pumpanje“ iznosa u ponudama, glavne su karaktertistike ovogodišnjih tendera za zakup crnogorskih plaža i kupališta, u čemu su aktivnu ulogu imale i tenderske komisije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), pokazuje analiza Istraživačkog centra MANS.

MANS je istraživao tendere za zakup plaža i kupališta za 2016. godinu, a na osnovu dokumentacije koja je dostavljena od samog JPMD. Upoređujući podatke i ponude za ovogodišnje tendere, Istraživački centar MANS-a je otkrio da je na snazi sistem utemeljen u odlukama JPMD koji omogućava potpunu manipulaciju tenderskom procedurom.

JPMD je kreirao sistem vrednovanja ponuda na tenderima koji je omogućio da čak i ponuđači sa najnižim ponudama pobijede na tenderu, što je značilo na desetine hiljada eura manje u budžetu tog javnog preduzeća. Naime, sistem je podrazumijevao da najviše poena na tenderu nosi najviša ponuđena cijena, zatim ponude koje su dostavljali bivši zakupci plaža po osnovu “iskustva i referenci u gazdovanju plaža“, dok su ostale ponude bez obzira na iznos nosile manje poena.

Sistem vrednovanja je funkcionisao po principu da na tenderu prvo mjesto odnese ponuda sa najvećim iznosom, najčešće potpuno nerealnim, dok je drugo mjesto pripadalo ponuđaču sa „najvećim iskustvom u gazdovanju plažama“, bez obzira na visinu ponude. Nakon sprovedenog tendera, pobjednik je odustajao od zaključivanja ugovora, a tenderska komisija je umjesto raspisivanja novog tendera, po automatizmu ugovor dodjeljivala drugorangiranom, iako nije nudio najviše novca za predmetnu plažu. Svi ostali zainteresovani ponuđači koju su bili spremni da plate mnogo veće iznose time su ostajali bez prilike da zakupe kupališta. Ovo je bilo omogućeno odlukama JPMD koje je naknadno u javnom pozivu za tender brisalo obavezu tenderske komisije da ponovo utvrđuje rang-listu i donosi novu odluku o najpovoljnijoj ponudi. Ovakav način manipulacija tenderskom procedurom je bio najvidljiviji u opštinama Budva i Ulcinj.

Javnim pozivom za zakup kupališta u opštini Budva bio je predviđen i zakup plaže Kamenovo, koja je po planu podijeljena na dva dijela. Minimalna cijena za zakup zapadnog dijela plaže bila je 26.742,00€, dok je cijena istočnog dijela bila 12.944,00€. Svi ponuđači su uz ponudu morali da prilože naplative bankarske garancije u iznosu od 10.000€ za zapadni i 5.000€ za istočni dio Kamenova.

Zapisnik o javnom otvaranju ponuda (Tabela 1) u koji je Istraživački centar MANS-a imao uvid pokazuje da je za obije plaže konkurisao izvjesni Vaso Dedivanović, ponudivši nevjerovatnih 500.000€ za zapadni dio i 600.000€ za istočni dio plaže. To je ukupno činilo ponudu od 1.100.000€. Sa druge strane, za oba dijela plaže konkurisali su i bivši zakupci, podgorička „Kamenovo beach“ i budvanska kompanija „La Suerte“, uz još nekoliko zainteresovanih ponuđača sa ponudama značajno većim od minimalne cijene.

Nakon što je pobijedio u javnom nadmetanju za oba dijela plaže, Dedivanović je obavijestio tendersku komisiju da odustaje od zakupa, koja je potom pozvala drugorangirane kompanije da zaključe ugovor. Iako je bilo unosnijih ponuda u odnosu na ponude bivših zakupaca, oni su zauzeli drugo mjesto zbog bodova osvojenih na osnovu iskustva u upravljanju kupalištima.

Tako su podgorička „Kamenovo beach“ i budvanska „La Suerte“, sa ponudama koje su bile za samo 3€ eura veće od minimalne cijene postali zakupci ekskluzivnog dijela crnogorske obale. Vlasnik „Kamenovo Beach“ je Dejan Pejović, sa izvršnim direktorom Igorom Pejovićem, dok je vlasnik i izvršni direktor „La Suerte“ Nikola Pejović. Zanimljivo je i da prezime Pejović nosi i još jedan učesnik na ovom tenderu, Suzana Pejović, vlasnica i osnivač kompanije „BIP Hotels“.

Prema podacima do kojih je došao MANS, Vaso Dedivanović koji je za plažu u Kamenovu ponudio godišnju rentu od 1,1 milion eura zaposlen je kao menadžer u kompaniji „BIP Hotels“ koja je takođe učestvovala na tenderu. Podaci iz registara kompanija i nekretnina pokazuju da Dedivanović na svoje ime nema registrovanih kompanija, niti posjeduje bilo kakve nekretnine, što dodatno potvrđuje sumnje da je pomenuta milionska ponuda za plažu na Kamenovu bila samo dio unaprijed smišljenje taktike kako bi se izigrala tenderska procedura.

Na sličan način je izdato i jedno od kupališta u Bečićima, nakon što se ponuđač Savo Burzan kao prvorangirani sa ponudom od 130.000 eura, povukao iz tendera, plaža je izdata podgoričkoj kompaniji „Arcadia“ i fizičkom licu Dejanu Ivanoviću kao drugorangiranom za iznos od 16.000€. Za predmetnu plažu je tražena minimalna cijena zakupa od 15.967€. Kao i u prethodnom slučaju, JPMD nije ponovilo tender i formiralo novu rang listu, već je plaža dodijeljena drugorangiranom ponuđaču.

Da manipulacije nisu bile prisutne samo na budvanskom dijelu obale pokazao je tender za zakup kupališta na teritoriji opštine Ulcinj, na kome je bilo ponuđeno 37 plaža. Jedna od njih bila je i plaža u uvali Valdanos, koja je bila ponuđena po minimalnoj cijeni zakupa u iznosu od 4.853€. Zapisnik o javnom otvaranju ponuda pokazuje da su za pomenuto kupalište postojale ponude navedene u tabeli 2.

Ljuljzim Nimanbegović je sa basnoslovnom ponudom pobijedio na tenderu sa 50 bodova, dok je Arben Nimanbegović bio drugorangirani zbog referenci i iskustva, na osnovu kojih je ostvario 21 bod, uz 1,68 osvojenih bod za ponuđenu cijenu koja je bila za samo 47€ eura veća od minimalne cijene. Kao i u budvanskom slučaju Ljuljzim Nimanbegović obavijestio je JPMD da odustaje od ponude, koje je potom pozvalo Arbena Nimanbegovića da pristupi zaključenju ugovora o korišćenju morskog dobra. Indikativno je što JPMD, odgovorno za upravljanje kupalištima, nije ni pokušalo da reaguje i spriječi očiglednu zloupotrebu tendera i blokiranje konkurencije kojim je oštećen budžet. Ponuda Arbena Nimanbegovića bila je najniža od svih pristiglih, a nije pomoglo ni to što je ponuđač sa drugom najvišom ponudom podnio prigovor.

Na sličan način je u Ulcinju izdata i Mala/Gradska plaža koja je na tenderu ponuđena za minimalnih 1.560 eura (Tabela 3). Na ovaj poziv je pristiglo pet ponuda u iznosima od 1.560,65 € do nevjerovatnih 351.837 od Aleksandra Škrelje.

Njegova ponuda nagrađena je očekivanom pobjedom u javnom nadmetanju, sa ostvarenih maksimalnih 50 bodova. Sa druge strane, ponuđač Ana Fabris je na osnovu referenci iz zakupa plaže u 2013, 2014, i 2015. godini i ponuđene cijene od 1.560,65 eura ostvarila 21,22 boda i zauzela drugo mjesto. Nakon što se Škrelja povukao iz tendera, ugovor je pripao Fabrisovoj iako su drugi ponuđači imali i do 20 puta vrijedniju ponudu od nje. Na taj način, taj dio male ulcinjske plaže izdat je za 0,65€ eura više u odnosu na cijenu po kojoj je bio ponuđen na nadmetanje.

Tužilaštvo se nije ozbiljnije bavilo zakupcima

Tužilaštvo se do sada nije ozbiljnije bavilo zakupcima plaža, niti provjeravalo porijeklo basnoslovnih suma koje se nude za pojedine lokacije. Sa druge strane, tužilaštvo jeste provjeravalo rad JPMD, ali preciznijih informacija o tome i dalje nema u javnosti, osim podatka da je bivši direktor tog javnog preduzeća razriješen sa te funkcije nakon što je sa Specijalnim državnim tužilaštvom sklopio sporazum o odloženom krivičnom gonjenju. Mediji su tada izvještavali da je upravo nezakonito izdavanje plaža i kupališta bilo osnov za procesuiranje Rajka Barovića. Uprkos činjenici da je potpisivanjem takvog sporazuma faktički priznao krivicu, Barović je i dalje zaposlen u JPMD na mjestu savjetnika novog direktora Predraga Jelušića.

Ko je bio u tenderskim komisijama

Članovi tenderske komisije koja je sprovela postupak za izdavanje plaže Kamenovo i plaže u Bečićima bili su Dragoljub Marković, Sabrina Čuturić i Jelena Pavićević, dok je zamjenik člana/asistent bio Darko Kuljača. Članovi tenderske komisije koja je na sporan način izdala pomenute plaže u Ulcinju bili su Klaudija Pejović, Milica Vujanović i Andrej Purić.

Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije u sklopu projekta "Nulta tolerancija na korupciju". Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.

( Biljana Matijašević, Lazar Grdinić (MANS) )