Radović: Nismo zadovoljni procesuiranjem slučajeva torture u ZIKS i na građanskim protestima
Radović je naglasio da se tortura u Crnoj Gori značajno smanjila, jer je ranije prijavljivano i po 50 slučajeva godišnje. “To je svakako napredak”
U Crnoj Gori je znatno smanjena tortura, ali se i dalje registruju slučajevi kršenja ljudskih prava, konstatovano je u Publikaciji Mehanizmi za prevenciju torture na Zapadnom Balkanu.
Predstavnik Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), Milan Radović, pojasnio je da je publikacija dio projekata “Izgradnja društva bez torture i nekažnjivosti u državama Zapadnog Balkana” koji se sprovodi u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji.
Prema njegovim riječima, najveći napredak koji je ostvaren projektom ogleda se u identifikaciji problema u sve tri države.
Radović je naglasio da se tortura u Crnoj Gori značajno smanjila, jer je ranije prijavljivano i po 50 slučajeva godišnje. “To je svakako napredak”.
“Međutim, i dalje se događaju teška kršenja ljudskih prava koja smo registrovali u našim izvještajima, a takođe i Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda”, kazao je Radović na konferenciji za novinare.
On je podjsetio na dva slučaja – torture u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u januara 2015. godine i slučajevi torture tokom građanskih protesta.
“Nažalost, još nijesmo zadovoljni kako su ti slučajevi procesuirani i u kom stepenu su zaštićena prava građana koji su bili na protestu, a pretrpjeli su kako fizičko maltletiranje i povrede tako i nezakonito hapšenje”, naveo je Radović.
On je poručio da je borba protiv nekažnjivosti veliki izazov.
“To je, čini mi se prvi problem. Kada se god desi slučaj torture potrebno je da imamo adekvatno postupanje nadležnih državnih institucija, tu prije svega mislim na tužilaštvo i policiju koji trebaju da obezbijede sve potrebne dokaze u brzoj, nezvisnoj i hitnoj istrazi a kasnije sudske postupke”, ocijenio je Radović.
On je dodao da je za zatvore veliki izazov poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i povećanje kapaciteta zdravstvenih ambulanti koji postoje u zatvorima i drugim institucijama.
Radović je ocijenio da je u sve tri države, problem bila prenatrpanost zatvora, neadakvatni materijalni uslovi, neadekvatne prostorije, što predstavlja kršenje ljudskih prava.
“To i sada imamo, doduše u nešto manjem broju slučajeva nego što je bilo prije dvije godine, jer smo našim monitoringom, obilaskom takvih prostorija davali preporuke i na sreću crnogorske nadležne državne institucije su prihvatale te preooruke i brojne prostorije su rekonstruisane i renovirne”, kazao je Radović.
On je dodao da se rješava veliki broj nedostajućuh problema, ali da i dalje postoji potreba da se ulaže, a prije svega je potrebna izgradnja zatvorske bolnice.
“Sve ukupno, rekao bih da se u ovoj oblasti u sve tri države ide naprijed, ali i dalje postoje problemi, kao što postoje i u razvijenim državama. I sistem NPM-a, odnosno prevencije torture, osmišljen je da se stepen zaštite ljudskih prava lica koja su lišena slobode stalno podiže na viši nivo”, rekao je Radović.
Milosavljević: Probelmi u Srbiji ogledaju u nedakvatnim materijalim uslovima, neadekvatnoj infrastrukturi
Predstavnik YIHR Srbije, Marko Milosavljević, kazao je da je u toj državi napravljen pomak, jer je uprava za izvršnje postala otvorenija i pripadnci njene službe su dosta otvoreniji da razgovaraju o problemima sa članovima nevladinog sektora.
On je rekao da se probelmi u Srbiji ogledaju u nedakvatnim materijalim uslovima, neadekvatnoj infrastrukturi, što zaposlenima otežava posao kao i tretman lica lišenih slobode.
“Pored zdravstvene zaštite i služba obzbjeđenja jedan je od problema na kom se radi, upravo po preporuci NPM-a”, naveo je Milosavljević.
On je kazao da je ključni problem za zatvorski sistem u Srbiji funckionisanje službe tretmana koji je najvažniji da bi ljudi koji izađu na slobodu mogli da se prilagode novom životu.
Prema riječima Milosavljevića, nekažnjivost je u Srbiji veliki problema.
“U periodu od 2012. do 2015. tek je oko osam optužnica podnijeto, od čega je samo jedna procesuirana i Srbija i njeni građani trpe poljedice toga, jer je nekoliko slučajeva završilo pred Evropskim sudiom za ljudska prava”, kazao je Milosavljević.
On je ocijenio da je kroz pet godina funkcionisanja NPM-a dosta stvari unaprijeđeno, ali da je napredak potreban kada je u pitanju politički nivo.
“U Srbiji zaštinik građana trpi nevjerovatne političke pritiske vlasti i to se odnosi i na NPM”, ocijenio je Milosavljević.
Nedostaje, kako je naveo, i da oni kojima se adresiraju preporuke predizimaju konkretne mjere u cilju njihovog usvajanja.
Jekmalijan: Tortura proizilazi iz prošlosti i iz socijalističkog perioda
Mušeg Jekmalijan iz Međunarodnog Savjeta za rehabilitaciju žrtava torture kazao je da Srbija, Crna Gora i Albanija imaju istu prošlost.
“Tortura proizilazi iz prošlosti i iz socijalističkog perioda. Sada provosudne reforme koriste određene alternativne mjere kako bi se poboljšala ta situacija", naveo je Jakmalijan.
Suština problema, kako je ocijenio, proizilazi iz nasleđenog sistema.
“Jako je teško promijeniti način razmišljanja i za to mora da postoji velika politička volja”, smatra Jakmalijan.
On je dodao da društvo ne treba da dozvoli marginazlizaciju ljudi koji su lišeni slobode.
( MINA )