Računi za struju veći jer se manje trošilo
Iz Ministarstva ekonomije su kazali da je naknada na prosječnom računu za struju sa 20 centi povećana na 36 centi
U prvih pet mjeseci ove godine povećana je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora u odnosu na plan, dok je potrošnja smanjena. To je uzrokovalo povećanje naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora sa 0,0587 centi na 0,129 centi po kilovat-satu (kWh), kazali su „Vijestima“ iz Ministarstva ekonomije.
Naknada za obnovljive izvore povećana je duplo u junu i obračunata već na julskom računu za struju, koji je u prosjeku za domaćinstva iznosio 35,42 eura.
„U zavisnosti od potrošene električne energije svakog potrošača pojedinačno, a ako se kao pokazatelj uzme prosječni račun za struju, onda se može reći da je naknada sa oko 20 centi povećana na 36 centi“, rekli su iz Ministarstva. Ovo je drugo povećanje naknada u ovoj godini. Sredinom januara je naknada povećana 26 odsto na 0,0587 centi.
Iz Ministarstva objašnjavaju da je u prvih pet mjeseci proizvedeno oko 25 odsto više električne energije iz obnovljivih izvora nego što je planirano na početku godine.
„Budući da je iznos naknade direktno proporcionalan proizvodnji, ovakvo odstupanje je imalo za posljedicu neophodnost korigovanja iznosa naknade. Takođe, došlo je i do odstupanja u potrošnji električne energije u smislu da je preko 25 odsto energije manje potrošeno nego što je planirano (potrošeno 1285,5 GWh, a planirano 1424 GWh). Budući da je iznos naknade obrnuto proporcionalan potrošnji, ostvarenje manje potrošnje u odnosu na planiranu takođe ima uticaja na povećanje iznosa naknade“, kazali su iz Ministarstva. Naknadu za podsticaj plaćaju potrošači preko računa za struju od 2014. godine.
Status povlašćenog, odnosno proizvođača koji ima pravo na podsticaje ima sedam mHE - Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš i Spaljevići 1 u Beranama, čiji je vlasnik Hidroenergija Montenegro, kao i Vrelo u Bijelom Polju i Bradavec u Andrijevici čiji su vlasnici Sinerdži, odnosno Igma enerdži.
Osnivači Hidroenergije Montenegro su, prema podacima iz CRPS, Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović i firma Hemera capital (osnivač Oleg Obradović). Obradović je ovlašćeni zastupnik Hidroenergije. Osnivači Sinerdžija su Kia Montenegro (osnivač Željko Đuranović, zastupnik i izvršni direktor Vuk Rajković), Dragana Bošković, Tomaš Hajek, Uroš Karadžić i Radoje Vujadinović. Vlasnik firme Igma enerdži je Igma Grand Igora Mašovića. Prema podacima Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE) povlašćenim proizvođačima je u prošloj godini i za prva tri mjeseca ove isplaćeno 2.289.667 eura za podsticaje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
Iz Ministarstva ekonomije su kazali da, na osnovu ulaznih parametara prema kojima se utvrđuje visina naknade za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, do kraja ove godine nije planirano njeno povećanje.
“Prilikom utvrđivanja naknade uzimaju se vrijednosti planirane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na osnovu kojih se vrši obračun, kao i planirana potrošnja električne energije, cijena električne energije iz ugovora o snabdijevanju, vrijednosti podsticajnih cijena za svako postrojenje pojedinačno, planirana dinamika puštanja elektroenergetskih objekata u rad u tekućoj godini. Uredbom o naknadi je predviđeno da ukoliko dođe do odstupanja pomenutih veličina u odnosu na planirane, Ministarstvo ekonomije je u obavezi da izvrši korekciju naknade. Pored toga što su se tokom 2016. godine stvorili uslovi za korekciju naknade, donošenjem novog Zakona o energetici je stvorena obaveza donošenja nove Uredbe o naknadi, a samim tim i obaveze donošenja novog Pravilnika, rekli su iz Ministarstva”.
Izdati urbanističko-tehnički uslovi za BB Hidro Blaža Đukanovića
Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je 22. avgusta urbanističko-tehničke uslove (UTU) za gradnju mHE Bistrica u opštini Kolašin firmi BB hidro, čiji je suvlasnik premijerov sin Blažo Đukanović.
BB Hidro je zahtjev za izdavanje UTU predao 27. jula.
Ministarstvo ekonomije u martu je obustavilo prijem zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola zbog velikog broja pristiglih, ali i, kako su ranije kazali, zbog mogućnosti ukidanja podsticaja ako se pokaže da je dostignut nacionalni cilj od 33 odsto udjela u finalnoj potrošnji.
( Biljana Matijašević )