Tod Filps o "Psima rata": Film je presuda američkoj vladi
Za mene je ovaj film presuda američkoj vladi i njihovim procesima nabavke, a ovi momci su na neki način prekul”, priča Filips kroz smijeh. Reditelj uzdiže način na koji je Majls Teler odigrao svoju ulogu, ali posebno ističe arogantni stil Džone Hila
Tokom 1993, dok je još bio 22-godišnji student filma u Njujorku, Tod Filips je napravio dokumentarac o možda najozloglašenijem, najodvratnijem pank pjevaču svih vremena. “Hated: GG Allin & The Murder Junkies”. Filips je sjajno na filmu zabilježio sve ono u čemu je Alin bio najbolji: razvaljivanje, razgolićavanje, tuče, kupanje u izmetu. Onda je Filips organizovao premijeru na univerzitetu.
“Dži Dži izašao iz zatvora svega tri dana prije toga. Pojavio se pijan kao letva, sa tri boce kod sebe, sjeo u posljednji red i vrištao na filmsko platno. Poslije trideset minuta neko je u filmu pričao sranja o njemu i Dži Dži je bacio bocu na platno i naravno pogodio ženu, povrijedio joj glavu. Ona krvari, film se gasi, policija dolazi i hapsi Dži Džija i to je bila premijera filma 'Hated'. To je izgledalo kao obilježje moje karijere”, prisjetio se Filips.
I neko vrijeme Filips je zaista bio u pravu: nasljednik filma “Hated” bilo je ostvarenje pod nazivom “Frat House”, još jedan odvratan dokumentarac koji je otkrio kako se provode članovi bratstava na koledžima, djelo zbog kojeg se Filips, u pokušaju da stekne povjerenje njegovih subjekata, našao zaključan u kavezu za pse dok su na njega bacali pivo i cigare. Ali uskoro se njegova sreća preokrenula.
Prebacio se na fikciju i ponovo posjetio kuću bratstva, ali ovog puta sa Vilom Farelom koji je igrao glavnu ulogu u filmu “Old School”. Takođe se pozabavio i rimejkom kultne serije “Starsky And Hutch”, u kojem su igrali Oven Vilson i Ben Stiler, da bi se našao iza kamere režirajući i filmove iz serijala “Hangover”.
Zahvaljujući toj posljednje pomenutoj, popularnoj trilogiji Filips je postao jedan od najuspješnijih režisera komedije u Holivudu. Njegovi filmovi su zajedno zaradili skoro milion i po funti (preko milijardu i po eura).
Njegovo najnovije ostvarenje bavi se mesnatijim materijalom. Film “War Dogs” baziran je na istinitoj priči o Efraimu Diveroliju (Džona Hil) i Dejvidu Pakouzu (Majls Teler), dvojici ljubitelja trave u svojim dvadesetim godinama koji su postali trgovci oružjem i 2007. nekako došli do 300 miliona dolara vrijednog ugovora sa Ministarstvom odbrane, za prodaju oružja miliciji koju podržava SAD u Avganistanu. Pentagonu je bilo potrebno oružje koje je preostalo iz Hladnog rata i bilo skriveno širom Evrope, pa su platili Diveroliju i Pakouzu da ih ispod radara kupe. Za Filipsa, koji je ovu priču pročitao u članku magazina “Rolling Stone” 2011, bila je to tema koja ga je odmah privukla i inspirisala.
“Kultna pank grupa Dead Kennedys je pjevala o tome. Upravo na tome sam i ja odrastao. Takvo je sranje što prodaju ljude, taj rat je trebalo da se vodi da bi se zaštitila naša sloboda, ali su u međuvremenu ljudi na račun toga sticali milijarde i milijarde dolara. Bukvalno da pomisliš: 'Je*eš ovo, sistem je namješten'. A sistem je namješten na taj način da bogati postanu još bogatiji, dok će svi ostali da ostanu tamo gdje jesu. U pitanju je zaista depresivna realnost i što više otkrijemo i osvijetlamo to kroz filmove, novinske članke i knjige, to je bolje. Osim toga, pomislio sam kako bi bilo zabavno napraviti 23-ogodišnju jevrejsku verziju Skarfejsa”, ističe Filips.
On je očaran hrabrošću stvarnih “pasa rata” (War Dogs). I pored njihovih beskrupuloznih , dva autsajdera su iskoristili američku vladu i maksimalno profitirali.
“Za mene ti likovi su heroji. Naša vlada je znala da nije mogla da nabavi 100 miliona metaka za kalašnjikove usred suše između dva rata u Iraku. Zato su našli ova dva klinca znajući da će oni to odraditi kroz mutne poslove i dok god niko ništa nije znao, nisu imali problem sa tim. Za mene je ovaj film presuda američkoj vladi i njihovim procesima nabavke, a ovi momci su na neki način prekul”, priča Filips kroz smijeh. Reditelj uzdiže način na koji je Majls Teler odigrao svoju ulogu, ali posebno ističe arogantni stil Džone Hila.
“On je sam promijenio ton filma sa svojom energijom. Pogledajte bilo koji film Martina Skorsezea, a onda bacite pogled na njegov 'Wolf Of Wall Street', taj film se toliko izdvaja. Pročitao sam scenario iz čiste radoznalosti prije nego što su uopšte napravili taj film i film nije ispao takav kao ono što sam pročitao. Upasti i potpuno promijeniti film na kojem rade Martin Skorseze i Leonardo Dikaprio? Svaka čast! On je električan glumac, pun energije i oduvijek sam želio da sarađujem sa njim.
Pokušao sam da ga ubacim još ranije u 'The Hangover', dao bih mu ulogu Zeka Galifianakisa, ali Džona nije htio da ima išta s tim, što poštujem potpuno. On se tada više koncentrisao na uloge u dramama, nije želio da bude još jedan komičar”, objašnjava reditelj.
Zato ima smisla što je Hil umjesto toga odabrao da igra u filmu “War Dogs”, koji je namjerno dosta dramatičniji od svih prethodnih Filipsovih filmova.
( Vijesti online )