Uhapšenima većinom ne uručuju informativni list

Policijski službenici ne sprovode dobru praksu prilikom lišavanja slobode, koja se odnosi na procedure hapšenja, način na koji je lice informisano o razlozima i pravima, a često ne uručuje ni informativni list, pokazao je monitoring Ombudsmana. U izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2015. godinu navodi se da je Zaštitnik od 12. avgusta do 12. septembra sproveo Istraživanje o poštovanju prava lica lišenih slobode u prostorijama za zadržavanje Uprave policije. Istraživanje je realizovano razgovorom sa osobama dovedenim iz 14 centara i Odjeljenja bezbjednosti Uprave policije, u istražnom zatvoru u Spužu. Razgovarano je sa 86 osoba, od 260 koja su se u tom periodu nalazila u Istražnom zatvoru. “Na osnovu podataka dobijenih tokom istraživanja možemo zaključiti da nije dobra praksa u postupanju policijskih službenika prilikom lišavanja slobode, koja se odnosi na proceduru lišavanja slobode, način na koji je lice informisano o razlozima za lišenje slobode i pravima (u praksi se najčešće ne uručuje informativni list)”, kaže se u izvještaju. Na pitanje da li je i na koji način osoba upoznata sa razlozima lišavanja slobode, 60 ispitanika je odgovorilo da je bilo upoznato (84,5 odsto od broja onih koji su odgovorili), a 11 je dalo negativan odgovor. Odgovori na pitanje o načinu na koji je osobi saopšteno da će biti lišeno slobode, varirali su u tri kategorije. Pojedinima je pokazan nalog, drugima je saopšteno usmeno, neki se ne sjećaju načina, a najveći broj ispitanika nije odgovorio na to pitanje. “Od ukupnog broja ispitanika koju su odgovorili na pitanje (36 odsto), osam ispitanika je izjavilo da im je pokazan nalog ili 25,8 odsto. Razlozi su usmeno saopšteni, kazalo je 16 osoba ili 51,6 odsto od ukupnog broja onih koji su odgovorili na ovo pitanje. Sedam ispitanih ne sjeća se na koji način su informisani prilikom lišavanja slobode”, navodi se u Monitoringu postupanja policije sa licima lišenim lsobode. Upitani da li su bili vezani prilikom privođenja, od onih koji su odgovorili, 25 je kazalo da jesu, a 13 da nijesu. Oni koji su vezivani različito su odgovorili na pitanje koja je sve sredstva prinude upotrebljavala policija. “Od ukupno 25 vezivanih, 19 je potvrdilo korišćenje lisica (76 odsto), dok je šest osoba ili 24 odsto odgovorilo da je bilo upotrebe i fizičke sile prilikom privođenja”. Upitani gdje su dovedeni u policiju (prostoriju za saslušanje, prostoriju za zadržavanje ili kancelariju), od 76 ispitanika koliko je odgovorilo na ovo pitanje, 73 osobe ili preko 95 odsto ispitanika, kazali su da je prvo mjesto gdje su dovedeni "kancelarija". „Jedna osoba odgovorila je da je dovedena u prostoriju za saslušanje, a dvije da su dovedene u prostoriju za zadržavanje“, kaže se u Izvještaju. Zaštitnik ističe da su se svi ispitanici (njih 86 ili 100 odsto) potvrdno izjasnili da su, o svom pritvaranju, imali pravo da obavijeste treće lice po svom izboru (člana porodice, prijatelja ili diplomatsko-konzularno predstavništvo). “Rezultati istraživanja pokazuju da se informativni list, većinom, ne uručuje osobama lišenim slobode. Od 81 osobe koja je odgovorila na ovo pitanje, 73 ili 90 odsto je izjavilo da im nije uručen informativni list. Samo pet ispitanih lica je potvrdilo da je dobilo informativni list, dok se tri osobe ne sjećaju da li im je ili ne uručen”, kaže se u izvještaju. Provjerom da li policija nudi usluge advokata privedenim osobama, od 71 ispitanika koji su odgovorili, 62 je odgovorilo potvrdno, dok je devet ispitanika kazalo da im nijesu ponuđene usluge advokata. Najveći broj ispitanika (47) je odgovorilo da je saslušanje vršio inspektor, osam ispitanika je odgovorilo da je to radio tužilac bez advokata, a četiri ispitanika je izjavilo da ih je saslušavao tužilac sa advokatom, dok 27 ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje. Na pitanje o načinu saslušanja, 17 ispitanika nije odgovorilo, dok je najviše ispitanika (29) odgovorilo da nema primjedbi. Dvedesettri ispitanika smatraju da je način saslušanja bio korektan. “Nije zanemarljiv broj ispitanika koji su imali primjedbe na način sprovođenja saslušanja. Takvih je bilo 17, odnosno 24,6 odsto, što predstavlja četvrtinu od broja ispitanika koji su se izjasnili o načinu sprovođenja saslušanja”, kaže se u izvještaju. Na pitanje da li je prilikom saslušanja bilo primjene fizičke sile, od datih odgovora (47), 36 ispitanika je izjavilo da nije bilo upotrebe fizičke sile, a ostalih 11 je izjavilo da jeste. Kako se navodi, od 11 ispitanika koji su potvrdili da je bilo primjene sile, pet je odgovorilo da je primijenjena fizička sila prilikom saslušanja (šamar, udarac i slično), dok je šest izjavilo da im je prijećeno i da su zastrašivani verbalnim putem. „Od pet slučajeva u kojima je navedena upotreba fizičke sile, po jedan je zabilježen u Centrima bezbjednosti Podgorica, Bar i Budva i odjeljenjima bezbjednosti u Danilovgradu i Ulcinju“. “Kao razlog primjene fizičke sile, navode da policiji nijesu prethodno htjeli saopštiti mjesto svog privremenog boravka ili mjesta na kojima su odložili otuđene predmete. U njihovim medicinskim kartonima u Zavodu za izvršnje krivičnih sankcija, konstatovano je da nijesu imali povreda prilikom prijema, niti da su ukazali na ovakvo postupanje policije”, konstatovao je Zaštitnik. Istraživanje u okviru Monitoringa postupanja policije sa licima lišenim slobode sprovedeno je otvorenim i povjerljivim razgovorom sa zatečenim licima. Te osobe, prema navodima Ombudsmana, više nisu bila u domašaju policije, pa su mogla slobodno i bez straha od posljedica da iznesu svoja iskustva prilikom lišavanja slobode. Od 86 intervjuisanih, 63 osobe su bile zadržane u Centrima bezbjednosti u Podgorici, Baru, Budvi, Bijelom Polju, Beranama, Herceg Novom i Pljevljima, a 23 u odjeljenjima bezbjednosti u Ulcinju, Kotoru,Tivtu, Cetinju, Plavu, Danilovgradu i Kolašinu.

( Mina )