"Vladimirov i Kosarin štit" Maje Čakalović u Baru
Izložba Maje Čakalović faktički je bila programska u kontekstu ovogodišnjeg festivala, njegova svojevrsna likovna odrednica
Izložba “Vladimirov i Kosarin štit” mlade barske umjetnice Maje Čakalović, otvorena u galeriji “Velimir A. Leković”, posljednji je program likovnog segmenta XXIX Barskog ljetopisa. Ova izložba sa osamdeset radova faktički je bila programska u kontekstu ovogodišnjeg festivala, njegova svojevrsna likovna odrednica. Naime, Ljetopis je u fokusu imao hiljadugodišnjicu mučeničke smrti slavnog dukljanskog kneza Vladimira, čijoj je legendarnoj ljubavi sa bugarskom princezom Kosarom bila posvećena ovogodišnja festivalska pozorišna produkcija, hvaljena predstava “Sveti i prokleti” po tekstu i u režiji Obrada Nenezića.
U razgovoru za “Vijesti”, Čakalovićeva ističe da joj kao stvaraocu ove činjenice nisu bile nimalo opterećujuće, jer je naišla na dobru saradnju i razumijevanje od strane organizacije, a samo učešće na Barskom ljetopisu joj je bilo “velika čast i privilegija”.
“Nakon niza izložbi u zemlji i inostranstvu, došao je trenutak da predstavim svoj rad u rodnom gradu i odlučila sam da to bude opširnija samostalna postavka. U pregovorima sa upravnikom galerije Milunom Lutovcem, došli smo na ideju da nekoliko mojih stvaralačkih ciklusa budu imenovani jubilejom koji je tada bio u planu i programu Barskog ljetopisa i sve kockice su se poklopile i dale savršeni mozaik”, ističe Čakalovićeva.
Nakon završene Srednje umjetničke škole “Petar Lubarda” na Cetinju, Čakalovićeva je diplomirala i potom završila master studije na FLU Cetinje, odsjek vajarstvo, u klasi profesora Pavla Pejovića.
Dobitnica je Godišnje nagrade za skulpturu FLU Cetinje 2009, a 2010. Nagrade Hercegnovkog zimskog salona “Josip Bepo Benković”.
“Svaki ciklus je značajan zbog materijala koji sam upotrijebila - drvo, metal, terakota i poliester, a pored skulptura mogu se vidjeti i crteži i slike rađeni u klasičnim likovnim tehnikama. Motiv štita kao predmet izvađen iz svog konteksta, stvara alegoriju i predstavlja zaštitu intelektualne misli, ideje mudrosti i umjetnosti. Kao takav posjeduje tu prepoznatljivu pojavnost u sebi svrsishodnoj estetskoj kategoriji. Za mene kao umjetnicu, taj motiv može predstavljati i jedan poseban unutrašnji psihološki mehanizam odbrane 'štita' od stvarnosti koji je svima nama potreban”, ističe sagovornica “Vijesti”.
Na pitanje koliko joj je kao umjetnici bila atraktivna polazna osnova, legenda o Vladimiru i Kosari, Čakalovićeva je odgovorila da je istorija kao učiteljica znanja uvijek služila “i služiće” kao inspiracija.
Neispisana intima istorije
Povodom aktuelne postavke, mr Milun Lutovac je zapisao da Čakalovićeva urođenim osjećajem za sažimanje motiva i njihovih odjeka “postiže saglasje velikog u malom”.
“Glavni akter radova Maje Čakalović je žena. Neispisana intima istorije prožeta probranim likovnim rješenjima, oslobođena puke estetike i pribjegavanja ekpresivnom maniru. Žena kao Štit kao i štit, od rimskih legionara do danas, mijenjala je svoj oblik, ćud nije. Stil akademske vajarke Maje Čakalović je upravo tu da nam iscrtavajući granice prostora dočara, 'sa štitom ili na štitu', oblike i tajne naše civilizacijske praznine”, navodi Lutovac u tekstu objavljenom u katalogu koji preti izložbu.
( Radomir Petrić )