NVO "Perućica" poziva nadležne: Da se utvrdi šteta od mHE

Predstavnici NVO „Peručića“ Milan Kastratović i Kočo Kočanović apelovali su na državu „da se presabere”, obiđe izgrađene elektrane, utvrdi nanesenu štetu i raščisti sa pojedincima odgovornim za, kako su kazali, pričinjenu štetu i neviđeni zločin prema prirodi i ljudima.

„Od Ministarstva ekonomije tražimo da iznese u javnost koliko bi se radnih mjesta moglo otvoriti od dotacija investitorima u mini elektrane. Naše laičko razmišljanje se odnosi na odobrene elektrane, kojih je minimum pet do devet, čije dotacije po elektrani iznose, u zavisnosti od proizvodnje,od 80.000 eura godišnje”, kazali su iz NVO “Perućica”.

Oni dodaju da ako državna kreditna linija za samozapošljavanje iznosi 5.000 eura i da se uzme da bude samo pet elektrana, za dotacije bi se moglo otvoriti 80 novih radnih mjesta.

“Zašto Ministarstvo ekonomije nije razmišljalo u tom pravcu, nego ide na uništenje prirodnog bogatstva?“, pitaju javno Kastratović i Kočanović.

Ova NVO se nedavno obratila predstavnicima države i široj javnosti „za spas rijeka Mojanske, Perućice i Zlorečice koje predstavljaju, jedan tok, a na kojem je, za sada, predviđena izgradnja četiri mini elektrane“.

„Naša obraćanja Agenciji za zaštitu životne sredine i Direkciji za energetiku, da nam daju na uvid na osnovu čega su dali koncesije i elaborate o ekološkoj saglasnosti su ostala bez odgovora. Takođe, žalba Agenciji za zaštitu podataka i slobodnom pristupu informacijama je doživjela istu sudbinu. Toliko o pravdi“, dodali su iz NVO „Perućica“.

Naveli su da putem medija dobijaju informacije o budućem autoputu prema sjeveru, ruralnom razvoju koji se bazira na prirodnim ljepotama, lijepim planinama, rodnim dolinama kojim vijugaju bistre rijeke, ali se niko ne pita da li je moguć ruralni razvoj bez prirodnih uslova.

„Da li ekonomski razvoj podrazumijeva devastiranu prirodu? Da li je za razvoj bilo koje vrste potrebno stanovništvo? Da li u državnim dokumentima postoji katastar voda? Ko je ocijenio koja je količina vode neophodna za opstanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta i bezbroj drugih važnih pitanja na koje očigledno niko nije odgovarao”, navede iz NVP “Perućica”.

Kako dodaju, ima odgovora na pojedina pitanja, na primjer: da li se na vodi mogu praviti mini elektrane-mogu, da li čista voda zagađuje okolinu-ne zagađuje, da li voda može nesmetano teći kroz cijevi-može.

“Očigledno je to nivo pitanja kojim se bave naša ministarstva i agencije. Zato predlažemo Agenciji za zaštitu životne sredine da javno saopšti koje zaštićene vrste biljaka i životinja žive u slivu navedenog vodotoka i da li bi izgradnja elektrana ugrozila njihov opstanak ili ne“, zaključili su Kastratović i Kočanović.

Ruralna područja doprinose samo bogatim pojedincima

U NVO „Perućica“ smatraju da Ministarstvo ekonomije ne razmišlja o dotacijama za otvaranje novih radnih mjesta jer vjerovatno ne znaju šta bi ti ljudi mogli da rade, imajući u obzir da se sve uvozi - od krompira i čačkalice, pa do drvenih vrata i prozora.

„Umjesto da se ulaže u nova radna mjesta kako bi se zadržalo i to malo stanovništva koje je ostalo, uništavaju se prirodni resursi koji imaju za posljedicu njegov odlazak. Iz ovog sliva posječeno je 1,5 miliona kubika drveta, a da je izdvojeno samo po tri eura od kubika, od tih para se moglo izgraditi jezero koje bi proizvodilo struju i koristilo se u turističke svrhe, kako je ranije bilo planirano. Kako stvari stoje, ruralno područje svojim bogatstvima razvija već bogata područja i pojedince“, naglasili su Kastratović i Kočanović.

( Milorad Milošević )