Drugačija strana Mediterana
Pored izložbe Kneževića otvorene u tivatskoj Gradskoj galeriji, promovisana je i monografija “Crtež” posvećena umjetniku
Iako su ovog ljeta u Tivtu izlagala brojna domaća i strana manje ili više zvučna umjetnička imena, epitet likovnog događaja sezone ipak je prigrabila izložba radova domaćeg stvaraoca - profesora Ivana Kneževića čije su crteže i dio slika preksinoć mogli vidjeti posjetioci Gradske galerije u Tivtu. Prethodno je u atrijumu kompleksa srednjovjekovnog Ljetnjikovca Buća-Luković, promovisana monografija “Crteži” koju je o opusu ovog manje poznatog i skromnog, ali djelom impresivnog umjetnika, priredila i izdala “Matica Boke” uz podršku Porto Montenegra.
Čovjek koga generacije Tivćana poznaju prevenstveno po njegovom predanom pedagoškom radu kao dugogodišnjeg profesora likovne kulture u ovdašnjim školama, Ivan Knežević sada je zablistao u sasvim novom svjetlu kao jedan od možda i najimpresivnijih umjetnika koje Boka trenutno ima. Reprezentativna dvojezična monografija na našem i njemačkom jeziku, osim fotrografija brojnih Kneževićevih crteža nastalih u posljednjih 30-ak godina, donosi i eseje koje su o njegovom djelu napisali akademski slikar Ljubomir Popadić i profesori Vesna Barbić i Željko Komnenović.
“Crteži Ivana Kneževića su svojevrsno putovanje u duh srednjovjekovlja, u najboljem smislu te riječi. Njihova tematika je mračna, to je jedno duboko poniranje u cjelinu egzistencije. A egzistenciju, naravno, čine i ambisi - psihološki, socijalni, duhovni. Ljepota u ovom festivalu linije i oblika ne ostaje to jedino što sa ovih djela stvara to estetsko uzbuđenje u čovjeku, već ogromna energija stvaraoca koja prosto izvire iz svakog od ovih radova”, kazao je, predstavljajući monografiju, profesor Mirko Kovačević. On je u crtačkom opusu Kneževića prepoznao tri glavna pravca.
“Jedno su crteži mediteranskih pejzaža, drugo su crteži koji uspijevaju da materijalizuju jedno osjećanje djetinjeg straha pred folklornim mitom, mračnim predanjem. Treći sloj se oslanja na tradiciju velikih flamanskih slikara poput Boša, Brojgela ili Direra. Ivana ne interesuje lijepa, hedonistička strana Mediterana, već ona druga, a to su prostori gdje se miješaju krš i makija, prostori zakržljalih stabala - izvjesna zlokobnost mediteranske prirode. Taj dio njegovih crteža je izuzetne umjetničke vrijednosti. Oni imaju podjednaku vrijednost realističkih crteža i apstrakcije. Pred vama se ne otvara prizor, no zatvara. Sve što se u tim paklima na crtežu odigrava, zapravo se odigrava u našim dušima”, istakao je Kovačević.
Svakodnevno druženje s olovkom
Ivan Knežević je kazao da su ga zbog kontroverznih motiva na njegovim slikama ponekad doživljavali i kao svojevrsnog jeretika. Tako mu se dogodilo da mu je jedan Italijan kazao da kojim slučajem živi u Rimu bio bi likvidiran za dvadeset četiri časa.
Naglasio je da je on u duši vjernik i da svako svoje djelo posvećuje Bogu koji presuđuje vječnu sudbinu svih nas, a da u svoje crteže ulaže ogroman trud radeći na jednom od njih i po mjesec dana, svakodnevno po pet do osam sati sa olovkom u rukama.
Predsjednik “Matice Boke” Željko Komnenović kazao je da je monmogirafija “Crteži” Ivana Kneževiča proistekla iz prošlogodišnjeg njihovog izdavačkog poduhvata - monografije “Tivatski slikari”, te da će “Matica Boke” uskoro promovisati i knjigu Zorana Mujbegovića “Liber de Belila”, te monografiju “Bokeljski piloti” autora Vukosava Balevića.
U muzičkom dijelu programa nastupio je talentovani mladi harmonikaš Boško Tujković.
( Siniša Luković )