Daleko od javnosti

Urbanizacija jedinog preostalog nezazidanog prostora u centru grada, uskog pojasa uz more koji se pruža od bedema Starog grada do Školijere, kroz izradu Državne studije lokacije za Luku Budva, predmet je živog interesovanja građana Budve i političkih partija čiji se stavovi tim povodom sve češće čuju u susret oktobarskim lokalnim izborima.

Budvani su odlučni da ovoga puta ništa ne prepuste slučaju i da budno isprate aktivnosti Vlade i investitora u njihovoj namjeri da kroz demagoške tirade o potrebama razvoja i privlačenja stranih investicija, devastiraju posljednju slobodnu oazu u gradu.

Pojas u zahvatu plana pod nazivom DSL za Dio sektora 43 – Luka Budva, izuzetno je atraktivan i neprocjenjiv je ekonomski i razvojni potencijal grada u takozvanoj prvoj liniji do mora i Starog grada, zbog čega je na meti moćnika iz svijeta politike i biznisa.

Odlaskom Svetozara Marovića sa svih funkcija u državnoj politici i turističkoj privredi, splasnuo je njegov uticaj na investitore i to ko će šta i gdje graditi na teritoriji turističke metropole, te kakvi će se planovi u skladu sa njihovim potrebama donositi.

Prazan prostor zauzeli su drugi, prije svih ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, najmoćniji čovjek u državi u oblasti planiranja i uređenja prostora, naoružan armijom svojih biroa i arhitekata kojima daje vodeće poslove.

Za promociju kapitalnih investicija ministar odnedavno dobija punu podršku nove potpredsjednice Vlade Azre Jasavić. Visoku poziciju Jasavić je ,,zaradila” upravo zastupajući interese stranih investitora. Za istoriju degradacije prirodnih resursa ostaće upamćeno njeno izlaganje u Skupštini i gotovo histerična podrška Vladinom predlogu gradnje stanova u parku Miločera, koju planira zakupac eltinog hotelskog kompleksa na Svetom Stefanu, of-šor kompanija Adriatic properties, čiji vlasnici crnogorskoj javnosti nijesu poznati.

Tokom ljetne turneje po crnogorskim opštinama, Jasavićeva se srela, na sopstveni zahtjev, sa nižim predstavnicima firme Stratex i turske Doguš grupe, koje gazduju budvanskom lukom. Podržala je projekat izgradnje nove marine u Budvi, što je izazvalo revolt građana Budve i oštre reakcije lokalnih političkih partija. Ocijenjeno je da nova potpredsjednica Vlade ,,sa mjesta koje neopravdano pokriva” promoviše projekat marine a da ,,nema elementarna saznanja o čemu se tu radi”.

Doduše ni Budvani ne znaju šta im se sprema pod projektom izgradnje marine za megajahte u budvanskom malom pristaništu. Lokalna uprava o tome ništa ne zna, niti nadležne službe za uređenje i planiranje prostora neko nešto pita. Odrekli su se upravljačkih prava, slušaju naredbe iz Podgorice, kako bi zadržali klimave kompromitovane funkcionerske fotelje.

Odluku o izradi DSL za Dio sektora 43 – Luka Budva donijela je Vlada u oktobru 2014. Dvije godine su prošle a Studiji se ne nazire javna rasprava. Na tenderu MORT-a posao izrade DSL, vrijedan 65.000 eura dobio je konzorcijum dvije firme, Gvozdenovićev favorit, CAU-Centar za arhitekturu i urbanizam Predraga Babića i Business Art dvorskog arhitekte Mladena Krekića. Kako Monitor saznaje, obrađivači su predali prednacrt studije Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Slijedi izrada nacrta plana nakon čega DSL za budvansku Luku može ići na uvid javnosti.

Na izradi studije u formi podugovarača sa CAU kao obrađivačem DSL, angažovani su Muzeji i galerije Podgorice i Polimski muzej iz Berana. Nije najjasnije kakve veze ove javne ustanove imaju sa zaštitom kulturne baštine Starog grada Budve i neposrednog zaleđa Luke, kao i Montecep sa kulturnom baštinom.

Ipak je ta Studija zaštite kulturne baštine dobila saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara i direktorice Anastazije Miranović.

Budvani su ogorčeni načinom na koji se u Ministarstvu održivog razvoja i turizma odvija izrada Studije lokacije za dio obale i Luku Budva. Atraktivni prostor gradskog jezgra planski se definiše daleko od očiju javnosti, bez učešća lokalne uprave i građana, što je u suprotnosti sa principima prostornog planiranja uopšte. Gotova rješenja stižu iz Podgorice. Ostalo im je prilaganje primjedbi na javnim raspravama, koje gotovo nikada ne budu prihvaćene. ..

OPŠIRNIJE ČITAJTE U NOVOM BROJU MONITORA

( Branka Plamenac )