Deflacija ugrožava Vladin rast BDP-a

Za period januar-jul ove godine zabilježena je deflacija (pad cijena) od 0,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navedeno je u izvještaju Monstata.

Deflacija kao dio formule za računanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), ugrožava Vladinu procjenu ekonomskog rasta.

Na deflaciju je najviše uticao pad cijena prevoza od šest odsto i hrane i pića od 1,1 odsto. Za niže cijene prevoza zaslužan je pad cijena motornih goriva od 15,5 odsto, a kod hrane, kako je izračunao Monstat, pojeftinilo je povrće 5,5 odsto, voće 4,9 i meso 3,6 odsto.

Monstat je ovo izračunao prema metodi indeksa potrošačkih cijena koji se od 2009. godine koristi kao mjerilo inflacije i za usklađivanja plata, penzija i socijalnih davanja.

Iako pad cijena koristi potrošačima, on je opasan za ekonomiju i državne prihode jer po definiciji znači usporavanje ekonomije, smanjenje prihoda preduzeća i države.

Kod većih deflacija koje duže traju može doći do ekonomskih kriza i smanjenja zaposlenosti.

U ovom slučaju došlo je do pada cijena proizvoda koji se dominatno uvoze, kao što su goriva i poljoprivredni proizvodi.

Inflacija je jedna od stavki koja se računa u bruto domaći proizvod BDP. Na primjer, kada je 2014. godine deflacija za cijelu godinu iznosila 0,5 odsto BDP je imao rast od svega 1,5 odsto.

Vlada je za ovu godinu predvidjela da će postojati inflacija od 1,5 odsto, kao i da će rast BDP-a biti 4,1 odsto.

Ukoliko se zadrži nivo deflacije sigurno je da neće doći do planirane stope rasta BDP-a. Dodatni razlog da Vladina procjena neće biti ostvarena je kašnjenja u izgradnji autoputa jer se zbog manjih investicija od očekivanih smanjuje javna potrošnja koja je takođe jedan od činilaca BDP-a. Dodatni razlog za smanjenje Vladine prognoze je rekordna negativna razlika spoljnotrgovinske razmjene, što se takođe računa u BDP. Izvoz za šest mjeseci iznosio je svega 145 miliona eura, dok je uvoz bio 975 miliona eura, odnosno ostvaren je deficit trgovinske razmjene od 830 miliona eura.

Sadašnji nivo javnog duga iznosi oko 65 odsto procijenjenog Vladinog BDP-a. Ukoliko se ne ostvari procijenjeni nivo rasta BDP-a procenat javnog duga biće još veći.

U ovom periodu prema podacima Monstata došlo je i do povećanja cijena nekih artikala poput odjeće za 3,5 odsto, ulja i masti 6,8 odsto, mlijeka, sira i jaja 1,5 odsto, farmaceutskih proizvoda 3,5 odsto,... ali ti proizvodi u ukupnoj potrošnji građana sudjeluju manje od onih čije su cijene niže, zbog čega je i došlo do deflacije.

( Goran Kapor )