Ubica ljekaru najavio ubistvo?
Vučov rođak Vučeta Jaćimović kazao je da su ogorčeni što se ispostavilo da je bjelopoljski Dom starih, “dom smrti, umjesto mjesta gdje će ljudi mirno provoditi svoju starost”
Ukoliko se ne pokrene i utvrdi odgovornost za smrt gluvonijemog Vuka Jaćimovića (75) zvanog Vučo iz bjelopoljskog sela Kostanica, njegova rodbina i komšije će organizovati protest ispred zgrade Doma starih u Bijelom Polju.
Jaćimović je podlegao povredana oko 20 dana nakon što ga je 16. jula protivpožarnim aparatom surovo pretukao psihijatrijski bolesnik i cimer V.B. (40) iz Danilovgrada, koji je bio pacijent Psihijatrijske bolnice u Kotoru.
Za sada se samo nagađa koliko dugo je nemoćni starac trpio udarce trideset pet godina mlađeg cimera. Iz Doma starih je tada nezvanično saopšteno “Vijestima” da je V.B. pozvao policiju i kazao da je ubio čovjeka. Jaćimović je hitno prevezen u Klinički centar, gdje je liječen oko dvije sedmice, nakon čega je prebačen u Bjelopoljsku bolnicu gdje je preminuo 7. avgusta. Iste večeri nakon incidenta V.B. je transportovan u Kotorsku bolnicu. U Domu starih su tvrdili da V.B. ima medicinsku dokumentaciju da može da boravi u kolektivnom smještaju.
Vučov rođak Vučeta Jaćimović kazao je da su ogorčeni što se ispostavilo da je bjelopoljski Dom starih, “dom smrti, umjesto mjesta gdje će ljudi mirno provoditi svoju starost”.
On je podsjetio da su rodbina i prijatelji sakupili više od 400 potpisa peticije koju će danas uputiti Specijalnom tužilaštvu i ombudsmanu, u kojem traže da se utvrdi odgovornost za Vučovu smrt.
„Tražimo da se ispita okolnost pod kojom je stari gluvonijemi bolesni starac smješten pored mladog psihijatrijskog bolesnika i zašto ništa nisu preduzeli kada je isti taj bolesnik upozoravao da ne može da spava od starog čovjeka jer hrče“, kazao je Jaćimović.
Pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja Goran Kuševija tvrdi da Centar za socijalni rad ne snosi bilo kakvu odgovornost zbog odluke da u Starački dom u Bijelom Polju smjesti psihičkog bolesnika.
V. B. je u Dom starih uputio Centar za rad i socijalno staranje iz Danilovgrada, koji je u propratnoj dokumentaciji naveo da je "sposoban za kolektivni život i da je u dobroj remisiji".
Kuševija je kazao da se u domove za stare u Bijelom Polju i Risnu smještaju odrasle osobe i psihički i duševno oboljela lica i lica sa invaliditetom.
"Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, lice sa invaliditetom je i psihički i duševno oboljelo lice. To je ujedno i osnov za smještanje psihički oboljelih lica u staračke domove", kazao je Kuševija "Vijestima".
V.B. je prije smještaja u dom otpušten iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, jer je, prema riječima Kuševije, bio u povoljnoj remisiji.
"Njegovo psihijatrijsko liječenje je završeno i trebalo ga je socijalizovati i uključiti u društvo. V.B. u tom momentu nije imao riješeno pitanje krova nad glavom, nije imao srodnika koji bi brinuo o njemu, te nije pokazivao znake agresije. Kako je Starački dom u Bijelom Polju u tom trenutku raspolagao slobodnim kapacitetima, smjestili su ga i desilo se šta se desilo", kazao je Kuševija.
Prema njegovim riječima, osobe poput V.B. ne mogu biti isključene iz društva.
"Ima toliko osoba koje su psihički oboljele, a dio su društva, rade, privređuju, normalno funkcionišu uz određenu terapiju. V.B. je otpušten iz psihijatrijske bolnice jer je bio u povoljnoj remisiji", kazao je Kuševija.
On je naveo da 80 odsto korisnika smještenih u staračkim domovima u Risnu i Bijelom Polju koristi neki oblik psihijatrijske terapije - "tablete za spavanje ili nešto više".
Kuševija je naveo da 80 odsto korisnika smještenih u staračkim domovima u Risnu i Bijelom Polju koristi neki oblik psihijatrijske terapije
"U Risnu, od 300 korisnika, koliki je kapacitet doma, preko 170 ima psihijatrijsku dijagnozu i prima psihijatrijsku terapiju. Ako su ti ljudi u povoljnoj remisiji, ne možemo ih isključiti iz društvenog života, socijalne i dječije zaštite, a za to su potrebne institucije, njega i pažnja tih korisnika. Ono što se desilo u Bijelom Polju moglo se desiti na ulici, u stambenoj zgradi, moglo se desiti bilo gdje. Da mu je Centar za socijalni rad dao stan u Danilovgradu, moglo se desiti tamo. V.B. će svakako odgovarati za učinjeno djelo. To je čovjek koji je odgovoran pred zakonom, koji nije lišen poslovne sposobnosti", rekao je Kuševija, dodajući da i to što je V.B. nakon što je fizički nasrnuo na Jaćimovića pozvao policiju, govori da je bio svjestan u momentu izvršenja djela.
"Vjerujem da će tužilaštvo sigurno imati u vidu tu činjenicu. Da li se svakom od nas može desiti žuta minuta, da nešto slično uradimo? Vrlo moguće da može. Slučaj je dobio potpuno drugu konotaciju jer se sve odigralo u staračkom domu", kaže Kuševija.
U Risnu je prošle sedmice održan i sastanak na kojem su, pored Kuševije, prisustvovali ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić, te nadležni iz domova u Risnu i Bijelom Polju, na kojem je razgovarano i o smještaju psihijatrijskih bolesnika.
"Zaključak je da ta lica ne možemo stigmatizovati i da ih, uz jako dobru procjenu, što rade u centrima za socijalni rad, moramo smještati kao i dosad u staračke domove, te da ukoliko dođe do pogoršanja njihovog zdravstvenog stanja, moraju biti preduzete određene mjere - hospitalizacija, pregled, kontrola,provjera da li te osobe uzimaju adekvatne ljekove, što zaposleni u institucijama svakako rade", rekao je Kuševija.
V.B. zvao svog ljekara da mu kaže da će da ubije čovjeka?
Vučeta Jaćimović je kazao da rodbina traži da se ispitaju tvdnje više ljudi zaposlenih u Domu da je dan-dva prije tragičnog događaja V.B. pozvao svog ljekara u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru i rekao da će da ubije čovjeka, i ako jeste zašto se nije reagovalo na takav apel i poziv u pomoć bolesnog čovjeka.
On je podsjetio da je Vučo bio omiljen u bistričkom kraju, i da to što nema bliskih rođaka ne znači da će rodbina i komšije dozvoliti da istina ne izađe na vidjelo.
Šta kažu psihijatrijska vještačenja
U publikaciji “Ljudska prava u Crnoj Gori 2010-2011”, koju je izdala Akcija za ljudska parava (HRA) navodi se da su psihijatrijska vještačenja izvršena 2009. godine pokazala da su od 40 slučajeva pet ubistava izvršili registrovani duševni bolesnici.
“Doktori specijalisti kažu da je rizik od agresivnog ponašanja i nasilnog ponašanja psihijatrijskih bolesnika moguće prilično objektivno i predvidjeti i pratiti, ali i da ne postoji timski rad porodice, primarne zdravstvene ustanove, centara za socijalni rad i policije, odnosno ljudi različitih struka koji bi bili edukovani za rad sa mentalno oboljelima u zajednici".
( Damira Kalač, Jadranka Ćetković )