Smjena inspektora koji je kontrolisao Telenor

Telenor je dvije sedmice kasnije prikazao profit od 214 miliona eura gomilan proteklih godina, a Poreska uprava mu je računala olakšice na osnovu ugovora bivše SFRJ i Danske i obračunala porez od 11 miliona eura umjesto 27 miliona koliko je bilo utvrđeno ranije.

601 pregleda9 komentar(a)
Telenor Crna Gora, Foto: Luka Zeković
12.08.2016. 19:48h

Poreski inspektor koji je obavljao nadzor nad Telenorom Crna Gora Milinko Koruga sklonjen je sa tog slučaja dan prije nego što je protiv Telenora obustavljen postupak o iznošenju profita i utvrđivanju stvarnih poreskih obaveza.

Telenor je dvije sedmice kasnije prikazao profit od 214 miliona eura gomilan proteklih godina, a Poreska uprava mu je računala olakšice na osnovu ugovora bivše SFRJ i Danske i obračunala porez od 11 miliona eura umjesto 27 miliona koliko je bilo utvrđeno ranije.

“Vijesti” su imale uvid u žalbu inspektora Koruge na zaključak o uklanjanju sa slučaja i dodjeljivanja tog nadzora glavnom inspektoru Siniši Kovačeviću.

Koruga u žalbi navodi da je od njega iz Ministarstva finansija usmeno traženo da obustavi postupak.

“Posebno ističem da je Ministarstvo finansija raspolagalo svim činjenicama i dokazima te je isto bilo u obavezi da meritorno riješi ovaj predmet, a ne da usmeno zahtijeva da inspektor izvrši obustavu postupka, iako to u poništenom rješenju nije prvostepeni organ obavezao u čemu je razumljiv stav inspektora da takav postupak predstavnika Ministarstva finansija smatra nezakonitim jer je rješenje u potpunosti zasnovano kako na domaćem zakonu tako i na međunarodnom”, naveo je Koruga u žalbi.

Telenor je godinama svoj profit pozajmljivao matičnoj kompaniji - vlasniku iz Norveške, a u knjigama ga vodio kao neraspoređenu dobit. Bivši ministar finansija Milorad Katnić i bivši direktor Poreske Dejan Marinović su 2012. godine nakon detaljne kontrole sa dva rješenja dodatno oporezovali Telenor sa 27,2 miliona eura.

Kompanija Telenor Mobile Holding AS iz Norveške 20. decembra 2013. godine prodaje stoodstotni udio u Telenoru Pogorica svojoj povezanoj firmi Telenor AS iz Danske. Nakon toga traži da se njena neraspoređena dobit, koja je tada narasla na već skoro 200 miliona, obračuna prema sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između bivše SFRJ i Danske, kako bi im poreska stopa bila 5 umjesto 9 odsto koliko je sada u Crnoj Gori.

Nakon prekida postupka Poreske uprave Telenor 24. februara ove godine odlučuje da neraspoređenu dobit zaključno sa 2014. godinom od 214 miliona eura isplati kao dividendu. Ministarstvo finansija, na čijem je čelu tada bio Radoje Žugić, i Poreska uprava to prihvataju, obustavljaju postupak i fiktivno “vraćaju” 19.095.000 eura prethodno preplaćenog poreza i pripadajuće kamate od 5.637.271 euro. Iz tog poreskog kredita naplaćeno je 11.275.595 eura poreza na dividendu.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić ukazao je ranije na problematičnost ovog rješenje jer je Telenor do 2013. imao sjedište u Norveškoj i da je dobit ostvarena do tada trebalo da bude oporezovana sa 9 odsto. Sa Norveškom postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ali se po njemu poreska stopa računa do maksimalnih 15 odsto. Prema toj računici država je trabalo da naplati još 8 miliona eura. On je kazao i da je sporno pozajmljivanje dobiti svom vlasniku što je radio Telenor Crna Gora, jer pozajmljivanje novca među pravnim licima PU i Centralna banka nekom dozvoljavaju a nekom ne.

Uklanjanje doživio kao uvredu

Koruga je naveo da je Telenor Crna Gora u žalbi naveo da je u bilansima iskazivao neraspoređenu dobit, ali da on smatra da je urađena knjigovodstvena zloupotreba bilansa jer “iskazati raspoređenu dobit kao neraspoređenu ima kao razlog izbjegavanje plaćanja po odbitku”. Zbog svega toga, kako je naveo, uvrijedilo ga je uklanjanje sa ovog slučaja.

“Kao inspektor sa dugogodišnjim iskustvom i radom na najsloženijim predmetima, osjećam se uvrijeđenim i profesionalno i moralno. Na zaključak mi nije dozvoljena žalba što je nezakonito. Iz navedenih razloga ovaj prigovor smatrajte kao izjavljenu žalbu”, naveo je Koruga.